Broj ljudi raseljenih zbog rata, nasilja i progona u svijetu dosegao je neprihvatljivo visoke razine, osobito u trenutku kada humanitarno financiranje nestaje, pri čemu je jedina svijetla točka porast povrataka, osobito u Siriju, objavio je danas UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice.
Prema danas objavljenom godišnjem izvještaju UNHCR-a o Globalnim trendovima, do kraja aprila/travnja 2025. bilo je 122,1 miliona prisilno raseljenih osoba, u odnosu na 120 miliona u isto vrijeme prošle godine, što predstavlja oko deset godina uzastopnog rasta broja izbjeglica i drugih osoba prisiljenih napustiti svoje domove. Glavni uzroci raseljavanja ostaju veliki sukobi poput onih u Sudanu, Mjanmaru i Ukrajini, te kontinuirani neuspjeh u zaustavljanju borbi.
Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice, izjavio je: „Živimo u vremenu intenzivne nestabilnosti u međunarodnim odnosima, gdje suvremeno ratovanje stvara krhki i zastrašujući svijet ispunjen dubokom ljudskom patnjom. Moramo udvostručiti napore za postizanje mira i pronalazak trajnih rješenja za sve koji su prisiljeni napustiti svoje domove.“
Prisilno raseljene osobe uključuju one koje su raseljene unutar vlastite zemlje zbog sukoba, čiji je broj naglo porastao za 6,3 miliona na ukupno 73,5 miliona krajem 2024., te izbjeglice koje su pobjegle iz svojih zemalja (42,7 miliona ljudi). Sudan je postao najveća situacija prisilnog raseljavanja u svijetu s 14,3 miliona izbjeglica i interno raseljenih osoba, zamijenivši Siriju (13,5 miliona), a slijede Afganistan (10,3 miliona) i Ukrajina (8,8 miliona).
Suprotno široko rasprostranjenim uvjerenjima u razvijenim regijama, izvještaj otkriva da 67 posto izbjeglica ostaje u susjednim zemljama, dok zemlje s niskim i srednjim prihodima primaju 73 posto svjetskih izbjeglica. Činjenica je da 60 posto prisilno raseljenih osoba nikada ne napusti vlastitu zemlju.
Iako se broj prisilno raseljenih osoba gotovo udvostručio u posljednjem desetljeću, financiranje UNHCR-a ostalo je na približno istoj razini kao 2015. godine, u kontekstu brutalnih i kontinuiranih rezova u humanitarnoj pomoći. Ova situacija je neodrživa i dodatno povećava ranjivost izbjeglica i svih koji bježe pred opasnošću.
„Čak i u uslovima razornih rezova, u posljednjih šest mjeseci vidjeli smo tračke nade,“ dodao je Grandi. „Gotovo 2 miliona Sirijaca uspjelo se vratiti kući nakon više od desetljeća raseljenosti. Situacija u zemlji je i dalje nestabilna, a ljudima je potrebna naša pomoć kako bi ponovno izgradili svoje živote.“ Tokom 2024. godine, u svoje domove se vratilo ukupno 9,8 miliona prisilno raseljenih osoba – među njima 1,6 miliona izbjeglica (najviše u više od 20 godina) i 8,2 miliona interno raseljenih osoba (drugi najveći broj ikada zabilježen).
Mnogi od tih povrataka dogodili su se u nepovoljnim političkim i sigurnosnim okolnostima. Tako je, primjerice, veliki broj Afganistanaca 2024. bio prisiljen vratiti se u domovinu, gdje su ih dočekali krajnje teški uvjeti. U zemljama poput Demokratske Republike Kongo, Mjanmara i Južnog Sudana, došlo je do značajnih novih prisilnih raseljavanja istovremeno s povratkom izbjeglica i interno raseljenih osoba.
Izvještaj o Globalnim trendovima naglašava važnost nastavka financiranja UNHCR-ovih programa koji spašavaju živote, olakšavaju povratak izbjeglica i interno raseljenih osoba te doprinose obnovi infrastrukture i društvenih usluga u zajednicama koje ih primaju, kao ključnog doprinosa regionalnoj i globalnoj sigurnosti.
(Vijesti.ba)