Iako dug svega 500 metara i naizgled skroman, ono što ga čini jedinstvenim u cijelom Jadranu – pa i šire – jest njegova zapanjujuća sličnost s ljudskim otiskom prsta.
Kameni otisak u plavetnilu Jadrana
View this post on Instagram
Ovaj fascinantni vizualni efekt dolazi do izražaja kada se otok promatra iz zraka – mreža od čak 23 kilometra suhozida prostire se gusto preko cijele njegove površine, tvoreći oblik koji nepogrešivo podsjeća na linije otiska prsta. Ovi suhozidi nisu nikakva prirodna pojava, već rezultat mukotrpnog ljudskog rada.
Stanovnici susjednog Kaprija koristili su otok u 19. stoljeću za proširenje svojih poljoprivrednih aktivnosti. Kako bi parcelisali zemlju i zaštitili usjeve od jakih vjetrova, na krševitom tlu slagali su kamene zidove – bez ikakvog vezivnog materijala – poznate kao suhozidi, danas vrijedno nematerijalno kulturno naslijeđe Hrvatske, upisano i na UNESCO-ovu listu.
Neobičan i netaknut
Za razliku od mnogih hrvatskih otoka koji su turistički razvijeni, Baljenac je ostao netaknut. Nema ni luku, ni pristanište, niti infrastrukturu. Njegova ljepota leži upravo u toj tišini i surovoj jednostavnosti. Sve više avanturista i fotografa poseže za dronom kako bi zabilježili prizor koji izgleda kao da ga je oblikovala priroda, a zapravo je djelo ljudskih ruku.
Potencijalna UNESCO atrakcija?
Baljenac se sve češće spominje u kontekstu očuvanja baštine i održivog turizma. Postoje inicijative da se otok dodatno zaštiti i turistički valorizira, ali bez narušavanja njegove autentičnosti. Prema nekim izvorima, Hrvatska je već pokrenula proceduru za upis Baljenca i njegovih suhozida na UNESCO-ovu listu svjetske baštine – kao dio šireg projekta očuvanja dalmatinskih suhozidnih krajolika.
Kako ga posjetiti?
Najbolji način za doživjeti Baljenac je s mora – brodom iz Šibenika, Kaprija ili okolnih mjesta. No pravi dojam pruža pogled iz zraka. Zahvaljujući sve većem broju fotografija s dronova, otok je postao viralan na društvenim mrežama, dodatno pojačavajući svoj status "skrivene atrakcije".
(Vijesti.ba)