09.07.2025 / 12:32 BiH - Foto

Održana Akademija u Ilijašu posvećena sjećanju na Srebrenicu i najtužniji dan u njenoj historiji

Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić, ministar za boračka pitanja Omer Osmanović, ministar privrede Zlatko Mijatović te zastupnice u Skupštini KS Mersiha Mehmedagić i Elza Gaković prisustvovali su Akademiji koju je sinoć Općina Ilijaš organizirala na Trgu Alija Izetbegović, u okviru Dana sjećanja - Srebrenica 11. juli 1995. godine.

Kako je programom bilo predviđeno, prisutnima su se obratili dr.sc. Sabina Subašić Galijatović i mr. Muhamed Jusić.

Dr.sci. Subašić-Galijatović iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu istakla je važnost istraživanja o genocidu u Srebrenici i na svjetskim univerzitetima, kao važnu lekciju čovječanstvu, kako bi se djelovalo na prevenciji.

"Velika mi je čast da sam večeras ovdje izrazim poštovanje prema žrtvama, da izrazim poštovanje svojim Podrinjcima i solidarnost ne samo samo sa Srebreničanima, nego i Ilijašanima i svim porodicama žrtvama koji su prošli kroz zločine, koji su imali hrabrost da govore i svjedoče, koji su mladim generacijama puno ostavili i doprinijeli da imamo temelj za dalje izučavanje za istinu i pravdu. Danas, 30 godina nakon završetka agresije na BiH i njene zadnje faze a to je genocid u Srebrenici i Žepi, mi smo ti koji možemo i svijetu puno reći. Danas se o agresiji na našu domovinu i o genocidu u Srebrenici i okolnim mjestima uči na svjetskim univerzitetima, o tome šta je urađeno i šta nije urađeno i gdje je pogriješila međunarodna zajednica i mi gdje smo pogriješili. To je važno naučiti u kontekstu zločina koji se danas, nažalost, ponavljaju u Gazi, Ukrajini i na drugim mjestima širom svijeta", kazala je Subašić-Galijatović.

Direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini mr. Muhamed Jusić govorio je o projektu “Svijet pamti Srebrenicu” koji u svijetu čuva sjećanje na genocid u Srebrenici i suprotstavlja se revizionizmu i negiranju ovog svirepog zločina.

"Projekt je pokrenut kao odgovor na sistemsko poricanje i glorifikaciju genocida te ima za cilj da informiše i edukuje javnost, kako u Evropskoj uniji tako i širom svijeta, o posljedicama genocida i važnosti prihvatanja činjenica i sudskih presuda. Proveli smo skoro 100 različitih aktivnosti u gradovima Zapadne Evrope i okruženja, dali smo sve da svijet čuje istinu o Srebrenici i što se desilo, dali smo doprinos što uključuje i održavanje izložbe 'Genocid u Srebrenici – 11 lekcija za budućnost' autora Hikmeta Karčića, koja kroz faze prati planiranje i izvršenje genocida, sa zaključnom fazom bez presedana – glorifikacijom genocida. Izložbu prate i tribine na kojima domaći i međunarodni naučnici, intelektualci te svjedoci razgovaraju s publikom o genocidu i njegovim posljedicama. Trajna zadaća Islamske zajednice u BiH je da čuvamo sjećanje na ono što se dešavalo u periodu agresije na našu državu, a posebno na genocid u Srebrenici i dok je pripadnika IZ to će biti naša misija. Posebno je ovaj projekt važan nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici kojom se potiču države članice da sačuvaju utvrđene činjenice o genocidu, što podrazumijeva razvijanje programa kroz obrazovne sisteme u cilju sprečavanja revizionizma i pojavljivanja genocida u budućnosti", istakao je Jusić.

Ministar za boračka pitanja Kanton Sarajevo Omer Osmanović kazao je da je važno da Ilijaš, gdje živi puno ljudi iz Podrinja iz Srebrenice i preživjelih svjedoka genocida, nastavi tradiciju sjećanja i njegovanja kulture pamćenja.

"Srebrenica je opomena, trebamo stalno pričati o genocidu u Srebrenici, historija se stalno ciklično ponavlja, mi moramo izvući pouke da nam se genocid ne bi ponovio, da bismo opstali i bili jedan od ravnopravnih naroda u Evropi i svijetu", naglasio je ministar Osmanović.

Prisutne je podsjetio na 10 ključnih poruka koje predstavljaju temelj za javnu komunikaciju i edukaciju o historijski i pravno utvrđenim činjenicama genocida, a čiji autor je Memorijalni centar Srebrenica i njen direktor dr. Emir Suljagić. Riječ je o terminima, podacima i uputama koje se vezuju za obilježavanje 30. tužne godišnjice, te su fokusirani na međunarodnu javnost i način kako se ova tema tretira u globalnoj javnosti, a one su:

- Pravno utvrđen genocid - Genocid u Srebrenici 1995. godine je pravno potvrđen od strane Međunarodnog suda pravde (ICJ), Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), te Suda Bosne i Hercegovine.

- Najmanje 8.372 žrtve - Među ubijenima i nestalima su muškarci, dječaci, ali i žene, djevojčice i starije osobe. Ograničavanje narativa samo na "muškarce i dječake" umanjuje razmjere genocida.

- Sistematski i planirani zločin - Genocid je planiralo i izvelo političko i vojno rukovodstvo samoproglašene Republike Srpske, uz direktnu kontrolu i podršku režima u Beogradu.

- Presude za genocid - Do danas je 54 osobe osuđeno na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni, za zločine povezane sa Srebrenicom.

- Međunarodni oružani sukob - Sukob u Bosni i Hercegovini klasifikovan je kao međunarodni, s obzirom na direktnu umiješanost Srbije i JNA u podršci srpskim snagama.

- Sistematsko skrivanje genocida - Nakon masovnih pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne masovne grobnice radi prikrivanja dokaza.

- Cvijet Srebrenice i poruka "Naša priča, naše obećanje" - Simbol i poruka 30. godišnjice naglašavaju ulogu preživjelih kao čuvara sjećanja i istine.

- Srebrenica nije izolovan slučaj - Genocid u Srebrenici bio je kulminacija šire kampanje etničkog čišćenja nad Bošnjacima širom Bosne i Hercegovine.

- Negiranje genocida i diskriminacija traju - U entitetu Republika Srpska i dalje su prisutni institucionalna diskriminacija Bošnjaka, negiranje genocida i glorifikacija ratnih zločinaca.

- UN priznao 11. juli kao međunarodni dan sjećanja - Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2024. godine usvojila je rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Ministar Osmanović je potcrtao kako ove poruke moraju imati stalno na umu svi Bosanci i Hercegovci, kako bi im one bile konstantna opomena, kako se ovakvo zlo nikada, nigdje i nikome ne bi ponovilo, sjećanje na srebreničke žrtve bilo trajno i kontinuirano te istina o genocidu na ispravan način istaknuta, tumačena i prenošena.

U okviru planiranog programa, prisutnima se obratio i načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija, koji je istakao kako Općina Ilijaš i na ovaj način daje doprinos kulturi sjećanja i odaje počast nevinim žrtvama najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

"Naša obaveza je da se sjećamo Srebrenice, da se sjećamo genocida, i da nikada ne smijemo zaboraviti šta se dešavalo u odbrambeno-oslobodilačkom ratu, a posebno Srebrenicu, gdje se desio genocide i gdje je toliko nevinih ljudi stradalo. Općina Ilijaš u kontinuitetu obilježava ovaj značajan datum, imamo puno majki i stanovništva iz Podrinja iz Srebrenice i to je naša dužnost. Gajimo kulturu sjećanja, govorimo o boli, ali trebamo govoriti i o dostojanstvu, časti, hrabrosti tih boraca koji su branili grumen domovine gotovo do samog kraja rata 1995. godine i da nije bilo izdaje međunarodne zajednice vjerovatno bi i odbranili Srebrenicu. Trebamo biti ponosni na njihovu hrabrost, a ovdje smo večeras da se poklonimo majkama, da osjetimo suosjećanje prema žrtvama, da podijelimo bol i tugu s članovima porodica koji su izgubili te ljude. Moramo s posebnom pažnjom i poštovanjem da se odnosimo prema svemu što je vezano za borbu za BiH, kulturu sjećanja a posebno prema Srebrenici", naglasio je načelnik Općine Ilijaš Amar

Vanjski saradnik Memorijalnog centra Potočari Ahmo Mehmedović se na kraju obratio akterima sinoćnje Akademije.

U kulturnom dijelu programa nastupio je Mustafa Isaković, izvođač ilahija, te hor Džemata Podlugovi. Prikazan je i dokumentarni film “Hronologija i kontekst Srebrenice 1992.–1995.” naratora Emira Suljagića. Poseban doprinos memorijalnom tonu Akademije pružile su izložbe fotografija pod nazivima “Kad vrijeme utihne” i “Genocid u Srebrenici – jedanaest lekcija za budućnost”, što je dodatno ukazalo na značaj čuvanja kolektivnog sjećanja i prenošenja istine o tragediji koja se dogodila.

Dodijeljene su zahvalnice i plakete onima koji su posebno doprinijeli Manifestaciji “Dani sjećanja-Srebrenica 11. juli 1995.”, a dobitnici su: plakete mr. Muhamed Jusić i ministar Omer Osmanović, te zahvalnice portalu ilijasnet i džematu Ljubnići.

 

(Vijesti.ba) 

 

Izdvajamo