U zajedničkoj izjavi navode da je genocid u Srebrenici bio „planirano i organizirano ubistvo više od 8.000 muškaraca i dječaka“ i da je danas, 30 godina kasnije, važno podsjetiti se užasa onoga što se dogodilo, ali i istovremeno razmotriti korake koje države moraju poduzeti da bi pronašle i identifikovale žrtve takvih zločina.
– U Srebrenici su mnogi počinitelji vjerovali da će njihovi zločini ostati zaklonjeni maglom rata. Ali ta je magla podignuta. I pokazalo se da niko – pa ni sam vrh države – nije dovoljno zaštićen da bi mogao djelovati nekažnjeno – navodi se u poruci.
Upozoravaju da se naučene lekcije iz Srebrenice danas moraju primijeniti i na druge krize poput Gaze, Ukrajine, Jemena i Sirije, te naglašavaju kako ista pravda koja je stigla ratne zločince s Balkana mora biti primijenjena i danas.
Naglašeno je da su porodice žrtava bile ključne u razbijanju strategije poricanja zločina kroz upornu borbu za pronalazak tijela svojih najmilijih, što je uz primjenu forenzičke nauke i DNA tehnologije omogućilo identifikaciju više od 7.000 žrtava genocida, iako se taj proces još uvijek nastavlja.
– Počinitelji su pokušali uništiti dokaze buldožerima, premještajući tijela u sekundarne i tercijarne grobnice. Ali upornost žena – majki, sestara, supruga – omogućila je da se iz masovnih grobnica izvadi istina – ističu Subašić i Bomberger.
Podsjećaju da je ICMP doprinio procesima identifikacije, dostavio forenzičke dokaze u više od 35 suđenja za ratne zločine i da su desetine počinitelja osuđene pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i Sudom BiH.
– Broj presuda je mali u poređenju s razmjerama zločina, ali je proces pokazao da se nekažnjivost može sistemski rušiti – navodi se.
U zaključku upozoravaju da je danas, na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, jasno da se istina može pronaći čak i u najmračnijim okolnostima, ali da ozbiljno slabljenje međunarodnog pravnog poretka prijeti da ponovo otvori prostor za nekažnjivost.
– Ako bi se danas, tri decenije nakon Srebrenice, ponovo dopustilo zločincima da djeluju nekažnjeno, to bi bio historijski poraz čitavog čovječanstva – zaključile su Munira Subašić i Kathryne Bomberger.
(Vijesti.ba / FENA)