Izraelski saveznici gledaju kako se gomilaju dokazi o ratnim zločinima u Gazi

Prava prijetnja, insistirao je on, dolazila je iz Irana.

Netanjahuhova retorika protiv Hamasa bila je neublažena, ali je također dozvolio Kataru da šalje novac u Gazu. To mu je davalo prostora za njegove prave prioritete u vanjskoj politici — suprotstavljanje Iranu i pronalaženje načina za normalizaciju odnosa sa Saudijskom Arabijom.

U Washingtonu, tadašnji predsjednik Joseph Biden i njegova administracija vjerovali su da su blizu sporazuma između Saudijaca i Izraelaca.

Sve je to bila gomila iluzija.

Netanjahu odbija pokrenuti istragu koja bi se pozabavila greškama napravljenim zajedno s njegovom vojskom i šefovima sigurnosnih službi koje su Hamasu omogućile da napadne s velikom smrtonosnom učinkovitošću 7. oktobra 2023. godine.

Vjekovni sukob Jevreja i Arapa za kontrolu nad zemljom između rijeke Jordan i Sredozemnog mora bio je neriješen, truo se i spremao da eksplodira u rat koji izgleda kao da će imati jednako velike posljedice kao i drugi prekretnici, oni iz 1948. i 1967. godine.

Bliski Istok je preobražen poslije 7. oktobra i skoro dvije godine kasnije sukob u Gazi nalazi se u još jednoj tački raskršća.

Ovo je rat o kojem je novinarima bilo teško izvještavati.

Bili su zatečeni 7. oktobra kada je Hamas izvršio napad, a u međuvremenu je Izrael zabranio međunarodnim novinarima slobodno izvještavanje iz Gaze.

Palestinski novinari unutar Pojasa Gaze ulažu junačke napore, a skoro 200 njih je poginulo radeći svoj posao.

Ali ključne činjenice su očigledne.

Hamas je počinio niz ratnih zločina u napadima pokrenutim 7. oktobra, ubivši 1.200 ljudi, uglavnom izraelskih civila.

Hamas je potom uzeo 251 taoca, od kojih se za još vjerovatno dvadesetak, koji su i dalje zatočeni u Pojasu Gaze, vjeruje da su živi.

A ima i očiglednih dokaza da je od tada Izrael počinio niz ratnih zločina.

Izraelski spisak obuhvata izgladnjivanje civila u Gazi, propust da se oni zaštite tokom vojnih operacija u kojima su izraelske snage ubile desetine hiljada nevinih i razuzdano uništavanje čitavih gradova na način koji nije proporcionalan vojnom riziku s kojim se suočava Izrael.

Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje Netanjahua i njegovog bivšeg ministra odbrane zbog ratnih zločina.

Oni tvrde da su nevini.

Izrael je također osudio pravni postupak u Međunarodnom sudu pravde prema kojem zemlja sprovodi genocid nad Palestincima.

Izrael negira ove optužbe i tvrdi da su one antisemitske i "krvne klevete".

Izraelu počinje ponestajati prijatelja.

Saveznici koji su stali uz njega poslije napada Hamasa od 7. oktobra izgubili su strpljenje za izraelsko ponašanje u Gazi.

Čak i najvažniji saveznik Izraela, Donald Trump, navodno gubi strpljenje s Netanjahuom nakon što je bio zatečen kada je izraelski lider naredio bombardovanje Damaska — napad na novi sirijski režim, kojeg je Trump priznao i ohrabrio.

Drugi zapadni saveznici Izraela izgubili su strpljenje prije nekoliko mjeseci.

Još jedno zajedničko saopćenje, u kojem se osuđuju postupci Izraela, potpisano je 21. jula od ministara vanjskih poslova Velike Britanije, većeg dijela Evropske unije, Kanade, Australije, Novog Zelanda i Japana.

Oni su upotrijebili oštar rječnik da opišu patnju civila u Gazi, i pogrešan i smrtonosan sistem raspodjele pomoći koji vodi Humanitarna fondacija Gaze (GHF), a koji je Izrael uveo da zamijeni provjerene i pouzdane metode koje koriste UN i vodeće svjetske humanitarne grupe.

"Patnja civila u Gazi je dostigla nove dubine," piše u saopćenju.

"Metod raspodjele pomoći izraelske vlade je opasan, rađa nestabilnost i lišava stanovnike Gaze ljudskog dostojanstva.

"Osuđujemo dijeljenje pomoći na kašičicu i nehumano ubijanje civila, među kojima i djece, koji samo žele zadovoljiti najosnovnije potrebe za vodom i hranom.

"Stravično je da je više od 800 Palestinaca ubijeno dok su samo željeli dobiti pomoć.

"Odbijanje osnovne humanitarne pomoći civilima od izraelske vlade je neprihvatljivo. Izrael mora poštovati obaveze prema međunarodnom humanitarnom pravu."

David Lemi, britanski ministar vanjskih poslova, propratio je zajedničko saopćenje sopstvenim, koristeći sličan jezik, u Donjem domu u Westminsteru.

To nije bilo dovoljno za laburističke poslanike, koji žele da oštre riječi budu praćene odlučnim djelima.

Jedan mi je rekao da vlada "osjeća bijes" zbog nespremnosti da preduzme odlučnije korake.

Na vrhu njihove agende nalazi se priznavanje palestinske države, što je već uradila većina zemalja članica Ujedinjenih nacija.

Velika Britanija i Francuska su razgovarale o tome da to učine zajedno, ali za sada izgleda da vjeruju da ovo nije pravi trenutak za to.

Izraelski parlament, poznat kao Kneset, na svega nedjelju dana je od ljetnje pauze, koja će trajati sve do oktobra.

To znači da će Benjamin Netanjahu imati pauzu od prijetnji glasanja o nepoverenju vladi od ekstremnih nacionalista u njegovoj koaliciji koji se protive primirju u Gazi.

Njegovo oklijevanje da pregovara o prekidu vatre posljedica je njihovih prijetnji da će napustiti njegovu vladu.

Kad bi Netanjahu izgubio vlast na izborima, njegov dan polaganja računa za greške koje su dovele do 7. oktobra, kao i okončanje njegovog dugogodišnjeg suđenja za korupciju, opasno bi mu se približili.

Primirje sada djeluje kao realnija mogućnost, šansa da prežive civili u Gazi, kao i izraelski taoci koji su već predugo zarobljenici Hamasa.

Ništa od toga ne znači da će se sukob završiti.

Rat ga je odveo u potpuno nove dubine.

Ali ako dođe do primirja, pojaviće se nova šansa za prelazak sa ubijanja na diplomatiju.


(Vijesti.ba / BBC)