Potreban zaokret i reformski zahvati penzionog sistema

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić je, obrazlažući informaciju, kazao da taj sistem čini 458.000 ljudi u Federaciji Bosne i Hercegovine koji svakog mjeseca doživljava penziju kao svoj jedini prozor dostojanstva.

- Govorimo o penzijskom sistemu, temeljnom stubu socijalne sigurnosti, ali i sistemu koji je ozbiljno opterećen. Nemojte smetnuti s uma da, ako sistem ne bude stabilan, niko od nas neće imati penzije. Dakle, kad pričamo o penzionerima, mi ne pričamo samo o onima koji su trenutno penzioneri, već o svima nama koji moramo doći u tu situaciju za pet, deset ili dvadeset godina. A ako ne bude doprinosa, niko od nas nema se čemu nadati – istakao je.

Delić tvrdi da je predugo ignorisana istina o održivosti penzijskog sistema te da su zatvarane oči pred demografskim podacima, odnosom osiguranika i korisnika, stvarnim stanjem u Zavodu.

- Danas imamo 458.152 korisnika penzija, a manje od 535.000 aktivnih osiguranika. Odnos 1,2:1 je daleko ispod minimalnog održivog nivoa - 2:1. Ujedno, 62% penzionera prima najnižu penziju, koja danas iznosi 599 KM – istakao je.

Naglasio je da nije svaka minimalna penzija zarađena četrdesetogodišnjim radnim vijekom.

- Nažalost, najveći broj korisnika najnižih penzija, koje imaju prosječni staž do 20 godina, uglavnom su penzije koje nisu rezultat doprinosa. To je društvena, zakonska mjera donesena 2018. godine – kazao je.

Delić smatra da sistem gotovo da više i nije osiguranje, već da je prerastao u socijalni mehanizam.

- To nije greška. To je rezultat godina kompromisa, političkih odluka i pokušaja da se balansira između realnosti i očekivanja. Ali svaka takva odluka ima svoju cijenu. I tu cijenu više ne plaćaju vlade; plaćaju građani. Plaćaju je i radnici koji uplaćuju, i penzioneri koji čekaju. Nije sporno, štaviše, poželjno je da želimo veće penzije. Sporno je da to radimo bez plana – pojasnio je.

Poručio je da on i Vlada Federacije BiH žele da penzioneri žive dostojanstveno, ali ne žele da rade ono što izgleda dobro danas, a što urušava sistem za pet godina.

- Svi znamo šta se desilo između 2014. i 2018. godine. Penzije su kasnile, nisu bile usklađivane, Zavod je bio van trezora, finansijski nestabilan. Ljudi su čekali, protestovali, a politika je kalkulisala. Onda je 2018. godine, donesen novi zakon. Unesena je nova formula usklađivanja: 50 posto rast BDP, 50 posto rast cijena. Uvedena su redovna usklađivanja, odnosno povećanja penzija na godišnjem nivou. Također, 2020. godine PIO prelazi na budžetski način poslovanja. Sistem se stabilizovao. Minimalna penzija rasla je sa 326, iznosa koji je bio nepromijenjen od 2014., na 359 maraka u 2018., te na 599 maraka u 2025. godini – podsjetio je Delić.

Iako je rast penzija nominalno značajan, Delić kaže da je on realno, zbog rasta troškova života, nedovoljan za minimalan životni standard.

- Također, ono što je izgledalo dobro 2018. godine sada je opterećenje budžeta sa kojim se svi nosimo. Donesemo li sada odluku koja je društveno poželjna, a realno neutemeljena, imat ćemo ne istu situaciju iz 2014. godine, nego još goru u narednih pet do deset godina – kazao je.

Međutim, istakao je da se negdje mora povući liniju i početi razlikovati doprinos od prava.

- I upravo u tome je prva istina koju želim izreći: penzijski sistem Federacije BiH nije više penzijsko osiguranje. On je, nažalost, postao dominantno socijalni mehanizam. I kao takav on je opterećen. I ljudima koji su ga gradili, i onima koji ga koriste, a nisu ga stvarali. Govorimo o 3,91 milijardi konvertibilnih maraka budžeta samo za 2025. godinu – kazao je.

Ističe da skoro 99 posto tih sredstava ide direktno na isplatu penzija te da sve manje sredstava ostaje za unaprjeđenje sistema, za modernizaciju, za servis građana.

- Jer sve se troši na ono što ne može čekati, na isplatu penzija. I to je pošteno. Ali dugoročno, to je neodrživo. Mi danas ne govorimo o sistemu koji čeka promjenu. Mi govorimo o sistemu koji će, ako ne djelujemo odmah, nas dočekati s neizvjesnošću – kazao je.

Delić ističe da je cijena stabilnosti iz 2018. godine bila velika te da su svakim povećanjem broja korisnika penzija bez realnog pokrića gubili fiskalni prostor.

- I zato danas pred vas dolazimo sa prijedlozima. Ne sa željama. Nego sa prijedlozima rješenja. Prvo, predlažemo novu formulu usklađivanja – 60 posto rast plata + 40 posto rast cijena. Bez vanrednih korekcija. Bez populističkih zahvata u sistem. To nije samo prijedlog; to je i poziv da vežemo penzije za realni ekonomski rast, ne za političke interese – pojasnio je.

Kao drugi prijedlog Delić je naveo diferencijaciju najniže penzije.

- Najniža penzija za 15 godina staža ne može biti jednaka onoj za 40 godina rada. To nije pravda. Ne predlažemo da se ikome oduzima pravo stečeno do danas i da se niko ne boji, ne predlažemo da se smanjuju već stečene penzije. Predlažemo da se počnu nagrađivati oni koji su doprinijeli. To je suštinska promjena koja nam je potrebna – istakao je.

Međutim, istakao je da nijedna formula neće biti dovoljna ako se ne pogleda u ono što se zove demografska stvarnost.

- Strategija demografskog oporavka i razvoja Federacije BiH, koju je naše Ministarstvo pripremilo za Vladu Federacije BiH, jasno pokazuje dubinu izazova s kojima se suočavamo. Broj stanovnika Federacije BiH već je u padu, a prema projekcijama, do 2040. godine ćemo imati više od 400.000 ljudi starijih od 65 godina, što je gotovo četvrtina ukupne populacije – kazao je.

Također je naveo da će broj radno sposobnih od 15 do 64 godine sa sadašnjih 1,37 miliona pasti ispod 1,1 miliona do 2040. godine, a od toga ni 65 do 70 posto neće biti realno uključeno u tržište rada zbog zdravstvenih, obrazovnih, migracijskih i drugih faktora.

- Broj rođene djece pao je za 13 posto u posljednjoj deceniji, a fertilitet iznosi 1,25, što je daleko ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju - 2,1. U 95 posto općina Federacije BiH zabilježen je negativan prirodni priraštaj. Ovi trendovi nedvosmisleno ukazuju da penzijski i socijalni sistemi, bez strukturnih promjena, nemaju demografsku bazu koja bi ih mogla održati kroz narednih 15-20 godina. A to znači da mi starimo i nestajemo – kazao je.

Uz izmjene Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, Delić predlaže i izmjene paketa zakona na kojima su radili u protekle dvije godine, a koji postavljaju osnovu za stvarnu prilagodbu i suštinske promjene tržišta rada i penzijskog sistema.

- Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih je prvi korak kojim predlažemo uvođenje jasne razlike između aktivnih i pasivnih tražilaca posla, a što dovodi do jasnijih i tačnijih evidencija i direktno utječe na smanjenje fiktivnih prijava na evidenciji nezaposlenih. To ujedno direktno omogućava efikasnije mjere aktivnih politika zapošljavanja, pa samim tim i preciznije usmjeravanje budžetskih sredstava – istakao je.

Tvrdi da taj zakon ujedno utiče i na sivu ekonomiju, jer oko 25 radno sposobnih ljudi danas radi na crno, čime se gubi oko 500 miliona KM godišnje.

- Novi zakon o radu, koji je u pripremi, ima za cilj modernizaciju odnosa iz radno - pravnog statusa, efikasniju prijavu i zaštitu radnika, posebno u fleksibilnim i atipičnim oblicima zapošljavanja. Time jačamo formalno tržište rada i nastojimo obezbijediti da su radna mjesta poželjna, sigurna i održiva jer nove generacije mladih nisu zainteresovane za posao koji ne ispunjava ove uslove. A samim tim i nastoje sve ono što mi ne nudimo pronaći na stranim tržištima rada – istakao je.

Također je naveo da zakon o zapošljavanju stranaca ne donosi ništa spektakularno, ali uvodi mehanizme kojima se uvoz deficitarne radne snage stavlja u funkciju očuvanja tržišta rada.

- Nije cilj uvoziti kvalificiranu radnu snagu, već onu za deficitarne i niskoakumulativne sektore; građevinu, preradu, usluge. Ovaj mehanizam nam ne smije biti temelj, nego samo dodatak. Sredstvo da ne potonemo, a ne oslonac razvoja. Jer uvođenje stranih radnika nije rješenje, već jedan od alata koji se koristi kako bi tržište ostalo likvidno dok se ne sprovedu mjere koje će jačati domaću radnu snagu; kroz obrazovanje, aktivaciju mladih i nadamo se, vraćanje onih koji su otišli – zaključio je Delić u svom izlaganju.

Predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije BiH Redžo Mehić kazao je da u sedam godina koliko obnaša tu funkciju, nikada nije doživio da se na dnevnom redu Parlamenta FBiH razmatra materijalni i socijalni položaj penzionera.

– Reforme penzionog sistema počele su 1. augusta 1998. godine uvođenjem tadašnjeg zakona o PIO-u, koji je sistem doveo na rub kolapsa. Tek donošenjem novog zakona 1. marta 2018. godine stvari su se počele popravljati. Taj zakon je pokazao dobre rezultate – uveden je bodovni sistem koji u obzir uzima godine staža i visinu uplaćenih doprinosa, uvedeno je redovno usklađivanje penzija bez potrebe za dodatnim molbama, i mnoge druge važne promjene – istakao je Mehić.

Dodao je kako je jedina značajnija slabost zakona način usklađivanja penzija, jer se kao kriterij koristi bruto domaći proizvod (BDP), koji je podložan globalnim utjecajima, umjesto prosječne plaće kao što je slučaj u zemljama regije. Savez je, kako kaže, taj problem na vrijeme prepoznao i već dvije godine radi na njegovom otklanjanju.

Mehić je naglasio i ključne izazove s kojima se sistem suočava – demografsku promjenu zbog koje broj penzionera raste dok broj zaposlenih opada, što ugrožava održivost modela međugeneracijske solidarnosti. Također je upozorio na kršenje Zakona o doprinosima i porezima, ističući da je više od 5.000 firmi, uključujući i državne, dužno Poreznoj upravi FBiH oko 2,7 milijardi KM.

- Naš Savez traži da se minimalne penzije razlikuju u zavisnosti od godina staža – nije isto imati 15 ili 35 godina rada. Također, moramo otvoriti pitanje dobrovoljnog osiguranja jer je jasno da postojeći sistem, bez reformi, neće izdržati - zaključio je Mehić.

Opozicija u Predstavničkom domu kritikovala je Vladu jer ne predlaže suštinska rješenja za realne probleme penzionera. Opozicija podsjeća da je u protekle dvije godine standard penzionera znatno opao. Također upozoravaju je da bez obaveznih fiskalnih reformi i transparentnog pristupa politici, prijedlozi Vlade izgledaju prazno.

Poslanici opozicije podsjećaju da kontinuirano rastu troškovi života, a bez pravovremenog i proporcionalnog usklađivanja penzija s minimalnom platom, penzioneri se suočavaju s ozbiljnim finansijskim poteškoćama.

- Ljudi su na ivici preživljavanja i trebamo iznaći hitna rješenja. Jer su nam ljudi na ulicama koji nisu zaslužili to, a nismo im ponudili ništa - kazali su.

Stranka demokratske akcije je, između ostalih, predložila dva zaključka, da Parlament FBiH zadužuje Vladu FBiH da po hitnom postupku u parlamentarnu proceduru uputi rebalans budžeta Federacije BiH za 2025. godinu, kojim će isplatiti dug od 314 miliona KM koje ima prema fondu PIO te da pripremi dopunu Zakona o PIO u kojem će definirati instrument vanrednog usklađivanja i rasta penzija u situacijama kada raste plata u javnom sektoru.

(Vijesti.ba/FENA)