Sliv rijeke Save dobiva novu hidrološku studiju nakon gotovo pola stoljeća

Projekt, koji se provodi putem Međunarodne komisije za sliv rijeke Save u suradnji s regionalnim partnerima, predvođenima tvrtkom Vodoprivredno-projektni biro d.d., obuhvaća analizu više od jednog stoljeća hidroloških i meteoroloških podataka te će rezultirati uspostavom interaktivnog portala za donošenje informiranih odluka u sektoru voda. U sklopu djelovanja Međunarodne komisije za sliv rijeke Save, zemlje regije – Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora – redovito razmjenjuju hidrološke i meteorološke podatke, što je ključno za održivo upravljanje vodnim resursima i prevenciju rizika od poplava i suša. 

Godine 2014. potpisana je zajednička Politika o razmjeni podataka, čime je otvoren put za uspostavu Savskog hidrološkog informacijskog ssistema (Sava HIS) 2015. godine. Sava HIS, smješten pri Savskoj komisiji, danas služi kao platforma za pohranu, analizu i dijeljenje važnih podataka o vodama, olakšavajući donošenje odluka temeljenih na pouzdanim informacijama, saopćeno je iz Međunarodne komisije za sliv rijeke Save.

Kako navode, dugogodišnja razmjena podataka među zemljama sliva rijeke Save izgradila je povjerenje u prekograničnu suradnju, a prepoznate potrebe i zahtjevi za cjelovitom analizom vodnih resursa potaknuli su izradu prve sveobuhvatne hidrološke studije za cijeli sliv nakon 1976. godine.

"Mislim da je ovaj projekt vrlo važan za Savsku komisiju, odnosno za zemlje potpisnice Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save prije svega zato što ispunjava sva tri cilja Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save. To je uspostava plana, upravljanje vodnim resursima i zaštita od vode, posebno zbog poplava i suša“, rekao je zamjenik tajnika za zaštitu voda i akvatičnih eko sustava, Savska komisija, Samo Grošelj.

Struktura projekta

Projekt finansiraju Globalni fond za okoliš i Svjetska banka, a koordinira ga Savska komisija. Tokom sljedeće dvije godine radove će provoditi zajednica ponuditelja sastavljena od regionalnih partnera, pod vodstvom tvrtke Vodoprivredno-projektni biro d.d. (VPB d.d.).

"Naš tim ima značajno iskustvo u izradi studija sličnog tipa, međutim hidrološka studija za čitav sliv rijeke Save je poseban izazov. Izazov kojeg smo se rado prihvatili i vjerujem da ćemo proizvesti studiju na zadovoljstvo svih dionika. Pokazatelj za svaku studiju je zapravo njeno korištenje i ukoliko ova studija bude zaživjela u svakodnevnoj upotrebi to će nam biti najbolja pohvala" kazao je voditelj projektnog tima, VPB d.d., Hrvatska, Dario Kolarić.

Ovaj projekt predstavlja prvu doista sveobuhvatnu, višedržavnu hidrološku studiju sliva Save u gotovo pola stoljeća, koja ujedinjuje savremene podatke, metode i digitalne alate unutar jedinstvenog, zajedničkog okvira.

Planirani rezultati doprinijet će bolje informiranom upravljanju rizicima na razini cijelog sliva te smanjenju potencijalnih šteta za ljude, imovinu, okoliš, kulturnu baštinu i regionalno gospodarstvo u uvjetima sve izraženije hidroklimatske varijabilnosti. Istovremeno, projekt će pridonijeti održivom upravljanju vodnim resursima kroz unaprijeđenu zaštitu i uravnoteženije korištenje.

Inače, u Zagrebu početkom srpnja održan početni sastanak povodom početka izrade Hidrološke studije, uz sudjelovanje oko 60 sudionika iz cijelog sliva Save i šire. Sudionici su razmotrili organizacijske aspekte provedbe projekta, pregledali elemente zajedničke metodologije za izradu Hidrološke studije, uključujući sve planirane analize i alate za obradu podataka, te su raspravljali i o konceptualnom rješenju web-baziranog interaktivnog portala, navodi se u priopćenju.

"Očekivanja su prvenstveno usmjerena na to da ćemo za slovenski dio sliva Save dobiti sveobuhvatan hidrološki pregled, a istodobno će predložene metodologije koje će se u studiji koristiti moći u budućnosti poslužiti i za druga slivna područja, kao i za pojedine dijelove sliva te, naravno, i za detaljnije hidrološke analize unutar samog sliva Save u Sloveniji", zaključila predstavnica Agencije Republike Slovenije za okoliš Mira Kobold.

(Vijesti.ba/FENA)