Kako funkcioniše "nano-povlačenja"
Tim koji predvodi biologinja Sara De Vincentiis sa Univerziteta u Pisi iskoristio je mini-mozgove uzgojene u laboratoriju kako bi testirao tehniku nazvanu 'nano-povlačenje'. Metoda koristi sićušne magnetske čestice kojima se upravlja pomoću magnetskih polja kako bi se aksoni, odnosno vezivna živčana vlakna, usmjerili i potaknuli na ponovno povezivanje.
Istraživači vjeruju da bi ovaj pristup, uz daljnji razvoj, mogao pomoći u obnovi nigrostrijatalnog puta – ključne veze za kontrolu motorike koja je oštećena kod osoba s Parkinsonovom bolešću. „Ova studija pokazuje potencijal nano-povlačenja kao nove tehnike za promicanje usmjerene obnove živčanih veza unutar središnjeg živčanog sistema“, navode naučnici u svom radu.
Korak bliže učinkovitom liječenju
Parkinsonova bolest djelomično je posljedica oštećenja moždanih stanica koje proizvode dopamin. Iako je transplantacija tkiva koje proizvodi dopamin pokazala određeni uspjeh, nove stanice često se teško povezuju s postojećim moždanim tkivom. Nježno 'povlačenje' magnetskim česticama moglo bi riješiti taj problem i dovesti nas korak bliže učinkovitim terapijama.
Testiranja na mini-mozgovima pokazala su da 'nano-povlačenje' uspješno povećava duljinu aksona i usmjerava ih u pravom smjeru. Tehnika je također stanice učinila stabilnijima te potaknula stvaranje više ogranaka aksona i sinaptičkih vezikula, ključnih za izgradnju neuronskih veza.
Sigurnost i budućnost metode
Kao dodatnu prednost, istraživači ističu da su magnetske čestice korištene u eksperimentu već odobrene kao sigurne za upotrebu u medicinskim postupcima, poput magnetske rezonance (MRI), te nisu uzrokovale nikakva oštećenja na laboratorijskim mini-mozgovima.
Iako lijek za Parkinsonovu bolest još uvijek ne postoji, nauka sve bolje razumije njezine uzroke i čimbenike rizika. Rad na pronalasku terapija koje mogu zaustaviti ili usporiti bolest se nastavlja, a velik dio fokusa, kao i u ovoj studiji, usmjeren je na zaštitu mozga od oštećenja i obnovu proizvodnje dopamina.
„Parkinsonova bolest je druga najčešća neurodegenerativna bolest povezana sa starenjem na globalnoj razini“, ističu istraživači, dodajući kako se broj oboljelih u posljednjih 25 godina udvostručio, uz alarmantne projekcije koje predviđaju 13 miliona pacijenata do 2040. godine.
(Vijesti.ba)