Eskalacija na Baltiku? NATO i Rusija sve bliže direktnom sukobu

Danska sve više fokusira pažnju na rusku „flotu iz sjene“.

Evropa se mora pripremiti za daljnju eskalaciju sukoba s Rusijom u Baltičkom moru, smatra Helge Adrians iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP). U razgovoru za DW, kaže da očekuje „značajan porast praćenja ruskih tankera iz sjene od strane ruske mornarice kroz Sjeverno i Baltičko more“. Prema njegovoj analizi, „sljedeći stepen eskalacije u regiji Baltika je pred vratima“.

Njemački stručnjak za sigurnost ističe i novi paket sankcija EU, koji cilja ruski izvoz nafte i plina.

U isto vrijeme, Rusija nastavlja vojno jačanje u regiji Baltičkog mora – što pokazuje i prisustvo na jezeru Ladoga, blizu Sankt Peterburga, navodi Adrians.

Više od 60 inspekcija kod danske obale

Danska je početkom godine pojačala kontrole takozvanih „tankera iz sjene“ – za koje se sumnja da djeluju u interesu Rusije, često s prikrivenom vlasničkom strukturom.

Danska uprava za pomorstvo (DMA) potvrdila je za DW da je od februara izvršila više od 60 inspekcija naftnih tankera u blizini mjesta Skagen. Među njima su, vjerovatno, i brodovi ruske „flote iz sjene“.

„Dva broda su zadržana zbog problema s pomorskom sigurnošću, zaštitom okoliša i zaštitom pomoraca“, navodi uprava. „Preduzete su mjere kako bi se osiguralo da brodovi ispred Skagena poštuju propise.“

Mjere su politički usklađene sa sankcijama EU protiv ruske naftne industrije koja finansira rat u Ukrajini.

Tankeri iz sjene – rizik za okoliš

Prema međunarodnom pomorskom pravu, obalne države su obavezne osigurati slobodu pomorskog saobraćaja. Prag na osnovu kojeg država poput Danske može intervenirati u kretanje broda u svojoj ekonomskoj zoni veoma je visok, kaže Kristijan Biger sa Univerziteta u Kopenhagenu.

Taj prag je premašen ako brod, na primjer, često mijenja zastavu (npr. jučer pod panamskom, danas pod liberijskom). Tada se može zaključiti da je brod „bez državljanstva“, što je zabranjeno prema međunarodnom pravu. Također, ako postoji osnovana sumnja na prijetnju okolišu, država ima pravo na inspekciju.

Zbog toga se danska pomorska uprava poziva prvenstveno na sigurnosne i ekološke razloge: „Mjerama odgovaramo na promet starijih brodova koji prevoze naftu kroz danske moreuze, što predstavlja povećani rizik po sigurnost plovidbe, posade i okoliša.“

„Dinamika provokacija“ s Rusijom

Rusija, s druge strane, ove mjere vidi kao provokaciju. Krajem maja, glasnogovornik predsjednika Putina, Dmitrij Peskov, izjavio je da će Rusija „braniti slobodu pomorske plovidbe svim zakonitim sredstvima“. Razmatra se čak i angažman sigurnosnog osoblja na brodovima.

Kristijan Biger upozorava na potencijalnu spiralu eskalacije: „Obje strane testiraju reakcije one druge“, rekao je DW-u.

Evropa se, prema njegovim riječima, mora pripremiti na „dinamiku provokacija“, ne samo na moru. „Vjerujem da ćemo sve češće svjedočiti upotrebi dronova“, dodaje Biger, autor nove studije o međunarodnoj politici u globalnim okeanskim regijama.

Više dronova u i iznad Baltičkog mora?

Do sada je Danska nabavila deset tzv. jedrilica-dronova američkog proizvođača za nadzor mora. „To su fleksibilne platforme koje se mogu opremiti kamerama i različitim senzorima za izviđanje“, kaže Biger.

Također, njegov tim bilježi sve više prisutnih dronova nepoznatog porijekla – za koje se sumnja da dolaze iz Rusije.

„Vrlo je vjerovatno da će incidenti postajati sve češći“, rekao je Biger za DW. „Zamislivo je da, recimo, neka vjetroelektrana bude oštećena dronom – što bi moglo izazvati ozbiljnu eskalaciju.“ On upozorava: „Ne bih se iznenadio da se tako nešto desi već ove godine.“

(Vijesti.ba)