Trenutno se u evropskim zemljama nalazi između 90 i 100 hiljada američkih vojnika. Od toga je oko 20 hiljada poslano u Evropu tokom mandata predsjednika Joea Bidena, nakon ruske invazije na Ukrajinu, podsjetila je Eileen Matlé, viša saradnica za sigurnosnu politiku u Njemačkom savjetu za vanjske odnose.
Najveći kontingent američkih trupa u Evropi nalazi se u Njemačkoj – oko 35 hiljada ljudi. Konkretno, stacionirani su u zračnoj bazi Ramstein, centralnom čvorištu američkih zračnih operacija, zatim u bazi Grafenwöhr, najvećem poligonu za obuku američke vojske izvan SAD-a, kao i u sjedištu američke vojske za Evropu i Afriku koje se nalazi u Wiesbadenu.
Američke baze služe i globalnim interesima SAD-a
Istovremeno, američko vojno prisustvo na evropskom kontinentu ne zadovoljava samo interese Evrope, već i interese samih Sjedinjenih Država.
„Baze poput Ramsteina nisu dizajnirane samo za odbranu Evrope, već i za projektovanje moći na Bliskom istoku i donekle u Africi“, kazala je Matlé. Podsjetila je i da Sjedinjene Države preko evropskih zemalja prebacuju vojnu opremu u druge dijelove svijeta.
Prema navodima Politica, moguće povlačenje američkih trupa iz Evrope i njihovo preusmjeravanje u druge regione mogao bi sprovesti Pentagon nakon objave Globalnog pregleda sigurnosnih agencija u septembru. Izvještaj će uzeti u obzir promjenjive globalne prioritete SAD-a, posebno potrebu za jačanjem prisustva u indo-pacifičkom regionu, navodi list.
SAD očekuju više angažmana evropskih zemalja
Još u februaru, američki ministar odbrane Pete Hegseth najavio je planove za smanjenje američkog kontingenta u Evropi, naglasivši da Vašington ne može biti garant sigurnosti za evropske zemlje zauvijek.
Tokom posjete Poljskoj, pozvao je zemlje regiona da povećaju izdvajanja za odbranu, „jer ne možete pretpostaviti da će američko prisustvo trajati zauvijek“.
U junu su se sve zemlje NATO saveza složile da povećaju vojnu potrošnju sa dva na pet posto BDP-a do 2035. godine. Njemačka će svoj vojni budžet povećati sa sadašnjih 86 milijardi eura na 153 milijarde do 2029. godine.
(Vijesti.ba)