Dok većina svijeta ide ka sve većem prihvatanju kriptovaluta, neke zemlje i dalje ostaju veoma skeptične prema ovoj klasi imovine.
Alžir je nedavno usvojio zakon kojim se zabranjuju svi projekti povezani sa kriptovalutama.
Na osnovu zakona donijetog 24. jula, koji se odnosi na prevenciju i borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, zabranjeno je "emitovanje, kupovina ili prodaja" kriptovaluta. One se ne mogu koristiti kao sredstvo plaćanja, priznata valuta ili investicioni instrument. Rudarenje kriptovaluta, takođe, je zabranjeno.
Građanima Alžira prijeti do jedne godine zatvora, kao i novčana kazna u rasponu od 1.330 do 6.600 eura ukoliko prekrše zakon.
Ovim se zakon u potpunosti odnosi na cjelokupni kripto ekosistem i dodatno pooštrava zakon iz 2018. godine, kojim se zabranjuje kupovina, prodaja, korištenje i posjedovanje virtuelnih valuta, ali bez preciznijih definicija.
Odluka Alžira je protiv trenda pozitivnijeg pristupa država prema kriptovalutama, naročito nakon dolaska američkog predsjednika Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Neke zemlje koje su ranije zabranjivale kriptovalute, poput Pakistana i Vijetnama, sada se otvaraju prema ovoj klasi imovine. One trenutno rade na uspostavljanju odgovarajuće regulative. Uprkos decentralizovanoj prirodi kriptovaluta, posebno bitkoina od njegovog nastanka 2009. godine, neke zemlje i dalje kažnjavaju njihovo posjedovanje.
Među njima su Egipat, Bolivija, Afganistan, Bangladeš i Irak.
Druge zemlje, kao što su Kina, Maroko i Nepal, ograničavaju upotrebu kriptovaluta, ali nisu zakonom uvele potpunu zabranu njihove upotrebe ili rudarenja.
(Vijesti.ba)