Švedska je u četvrtak postala najnovija članica Evropske unije koja je javno pozvala na obustavu trgovinskog dijela sporazuma o pridruživanju EU s Izraelom, dok se humanitarni uslovi u Gazi i dalje pogoršavaju.
Premijer Ulf Kristersson kaže da je humanitarna situacija u Gazi "krajnje žalosna."
- Situacija u Gazi je krajnje žalosna, a Izrael ne ispunjava svoje osnovne obaveze i dogovorene obaveze u vezi s humanitarnom pomoći - rekao je švedski premijer Ulf Kristersson.
- Švedska stoga zahtijeva da EU što je prije moguće zamrzne trgovinski dio sporazuma o pridruživanju. Ekonomski pritisak na Izrael mora se povećati. Izraelska vlada mora omogućiti neometan pristup humanitarnoj pomoći u Gazi - dodao je.
Pritisak na EU
Poziv Švedske dodatno pojačava rastući pritisak unutar Evropske unije na Izrael zbog njegove kontinuirane ofanzive u Gazi, gdje su deseci hiljada ljudi ubijeni u vojnoj odmazdi za napad militanata Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
U ponedjeljak je Evropska komisija predložila suspenziju dijelova Sporazuma o pridruživanju EU-Izrael koji se odnose na jedan od vodećih istraživačkih projekata, pozivajući se na "humanitarnu katastrofu" koja, kako je navedeno, prijeti "gotovo cjelokupnom stanovništvu Gaze". Inicijativa je na kraju blokirana na sastanku ambasadora u utorak od strane Njemačke i još tri države članice.
Pridružila se i Nizozemska
U srijedu je i Nizozemska najavila da zagovara suspenziju trgovinskog poglavlja tog sporazuma.
Komentarišući švedsku objavu, portparol nizozemskog ministra vanjskih poslova Caspara Veldkampa rekao je: "Ministar pozdravlja što se Švedska pridružila Nizozemskoj u ovom pozivu."
- Moramo pojačati pritisak na izraelsku vladu, jer mora učiniti više da omogući humanitarnu pomoć. Sporazum između EU i Izraela o humanitarnoj pomoći i pristupu mora se u potpunosti poštovati - dodao je portparol.
Sporazum o pridruživanju EU-Izrael, koji je na snazi od 2000. godine, predstavlja pravni temelj odnosa između EU i Izraela, uključujući povlaštenu trgovinu. Mjere vezane za trgovinu mogu se mijenjati kvalifikovanom većinom glasova svih 27 država članica EU.
(Vijesti.ba)