Povjerenje odnijela voda: Kako je ViK ponizio redovne platiše i nagradio dužnike

Vijest je to koja je šokirala javnost.

"Otpis 100% kamate uz jednokratnu uplatu duga ili otpis 50% kamate prilikom zaključenja sporazuma o reprogramu", objavili su iz ViK-a.

Podsjetimo, dugovanja prema ViK-u za njihove usluge iznose ukupno desetine miliona konvertibilnih maraka.

Povodom objave KJKP "Vodovod i kanalizacija" pitali smo ko je tačno odobrio ovu mjeru i na osnovu kojeg zakonskog akta ili odluke?

Iz ViK-a su odgovorili:

"Prije svega, bitno je naglasiti da je Vlada Kantona Sarajevo donijela Zaključak dana 24.07.2025. godine kojim su obavezana komunalna preduzeća na donošenje određenih mjera, a sve u cilju efikasnije naplate pruženih usluga.

Zakonom o javnim preduzećima u Federaciji BiH i Odlukom o utvrđivanju povoljnijih uslova za zaključenje ugovora o izmirenju dospjelog duga prema javnim preduzećima, Nadzorni odbor preduzeća je u martu 2023. godine usvojio Odluku kojom se preduzeću dopušta sklapanje ugovora o izmirenju dospjelog duga pod povoljnijim uslovima i aneksa ugovora o otpisu zateznih kamata ukoliko je dužnik izmirio sve obaveze preuzete ugovorom."

Pitali smo i:

Da li je otpis zateznih kamata dozvoljen ukoliko su iste već sudski presuđene i postale izvršne?

U skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima BiH, da li je dozvoljen otpis potraživanja ovog tipa od strane javnih preduzeća bez prethodne saglasnosti Ministarstva finansija ili nadležnog organa?

Da li postoji odluka nadležnog nadzornog ili upravnog organa koja pokriva moguću štetu po budžet u slučaju otpisa presuđenih kamata?

U odgovoru iz ViK-a navedeno je sljedeće:

Prema odluci Nadzornog odbora preduzeća dužnik može:

Uplatiti dugovanje i sudske troškove u cijelosti (jednokratna uplata u jednom mjesecu), nakon čega treba isti ili naredni radni dan doći u prostorije Centra za potrošače kako bi sklopio ugovor pod povoljnijim uslovima kojim se otpisuju kamate u iznosu od 100%.

Uplatiti dugovanje i sudske troškove u ratama (više mjesečnih rata), nakon čega se sklapa ugovor kojim se otpisuju kamate u iznosu od 50%.

Korisnik ovu pogodnost može koristiti samo jednom. Ukoliko je ranije imao zaključen ugovor po ovom osnovu, ponovno sklapanje mu se ne može omogućiti.

Dodatno, pitali smo:

Ovakva praksa može djelovati kao direktna stimulacija za neplatiše, dok se redovne platiše na ovaj način dovode u nepovoljniji položaj. Da li postoji razmatranje u ViK-u da se uvedu pogodnosti i za građane koji svoje obaveze izmiruju redovno i na vrijeme (poput popusta ili povrata dijela uplate)?

Odgovor ViK-a bio je:

"Naravno, potrošačima koji redovno plaćaju račune se ne obračunavaju zatezne kamate s obzirom da isti vrše uplate u roku."

Na pitanje kako ViK planira očuvati povjerenje građana u sistem, imajući u vidu da praksa otpisivanja kamata može biti shvaćena kao narušavanje pravičnosti, odgovorili su:

"Preduzeće trenutno ne daje nikakve pogodnosti za one potrošače koji redovno izmiruju svoje obaveze. Radi se o isporučenim uslugama koje su potrošači dužni plaćati redovno."

Upitani kako procjenjuju vremensku vrijednost novca u ovom kontekstu — s obzirom da su kamate predviđene upravo kao kompenzacija za kašnjenje — odgovor nismo dobili.



Neplaćanje postaje opcija

Uprkos formalnim obrazloženjima, poruka koja se ovim potezom šalje javnosti je jednostavna — ne plaćati se isplati.

Oni koji su godinama izbjegavali plaćanje računa sada imaju priliku da im se značajan dio duga (kamate) — otpiše.

S druge strane, oni koji su, često uz finansijske poteškoće, bili redovni i odgovorni, za svoju urednost neće dobiti ništa.

Ne postoji nikakav popust, simbolična nagrada ni povrat sredstava za redovne platiše — naprotiv, ovim potezom oni ispadaju "naivni", dok se neplatišama izlazi u susret.

Ako se višegodišnje ignorisanje računa završava oprostom kamata, onda je jedino racionalno pitanje: zašto bismo uopšte više plaćali na vrijeme?

Opravdanje da se redovnim platišama „ne obračunavaju kamate“ je zapravo minimalni zakonski standard, a ne benefit.

U praksi, ViK ovim potezom nagrađuje neodgovornost i potkopava povjerenje u sistem koji bi trebao jednako tretirati sve građane.

Otvara se i ozbiljno pravno pitanje — smije li se otpisivati već presuđena kamata bez saglasnosti Ministarstva finansija?

Ko će odgovarati ako se naknadno utvrdi šteta po javni budžet?


(Vijesti.ba)