Ponovo odbijena žalba supruge ratnog zločinca Radovana Karadžića na američke sankcije

Ona je u svom najnovijem zahtjevu tvrdila da je odluka OFAC-a bila proizvoljna.

U odluci Suda je navedeno da se OFAC oslanjao na prisustvo Ljiljane Karadžić javnim događajima koji slave zločine i naslijeđe [njenog supruga], uključujući događaj na kojem je osporavana legitimnost Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

- OFAC se također oslanjao na dokaze, uključujući izjave tužiteljice kojima javno brani Radovana ili iskrivljuje činjenice o bh. ratu, njene javne kritike MKSJ-a, uključujući javno karakteriziranje MKSJ-a kao "nelegalnog" i "malignog raka" i njeno odbijanje saradnje s naporima MKSJ-a za hvatanje Radovana - stoji u odluci Suda.

Sud navodi i da je OFAC ukazao na osobne kontakte i prepisku, uključujući onu kada je pozivala svog supruga da se nikada ne preda vlastima.

Lažne i obmanjujuće informacije

Karadžić u svom zahtjevu tvrdi da OFAC-ove sankcije protiv nje nisu opravdane jer su se ti događaji dogodili "prije više od 20 godina".

- OFAC se nije oslanjao samo na 20-godišnje ponašanje tužiteljice u pomaganju svom suprugu da izbjegne hapšenje. Prikladno je razmotrio drugo prošlo ponašanje, kao i novije akcije, u donošenju svog zaključka. Među novijim akcijama je podnošenje lažnih ili obmanjujućih informacija od strane tužiteljice u vezi s njenim kontaktima s Radovanom dok je bio u skrivanju - stoji u odluci.

Njen advokat Peter Robinson za Detektor navodi da Karadžić u posljednjih 20 godina nije učinila ništa što bi opravdalo zadržavanje američkih sankcija te dodao da je Evropska unija prije 14 godina ukinula iste sankcije.

- Veoma sam razočaran što sudovi Sjedinjenih Američkih Država nisu voljni intervenisati i ispraviti zloupotrebe povezane s američkim sankcijama - kaže on.

Sud u svojoj odluci navodi da svako na listi sankcija može podnijeti zahtjev za administrativno preispitivanje odluke OFAC-a, te da je Karadžić zajedno sa djecom stavljena na SDN-ovu listu još u momentu dok je njen suprug bio u bjekstvu, jer su bili osumnjičeni da su mu pomagali da izbjegne hapšenje.

Karadžić i njena djeca su 2020. podnijeli zahtjev OFAC-u za uklanjanje sa SDN-ove liste. Oni su u maju 2023. podnijeli tužbu Okružnom sudu u Columbiji, tvrdeći da je OFAC neopravdano odugovlačio s odlučivanjem o njihovom zahtjevu za uklanjanje.

Zahtjev odbijen 2023. godine

OFAC je u oktobru 2023. godine konačno odbio njen zahtjev, zaključivši da ona "aktivno ometa ili predstavlja značajan rizik od aktivnog ometanja" Dejtonskog sporazuma ili zaključaka konferencije o implementaciji mira.

Uprkos tome, nakon što su njena djeca odustala od nastavka parnice, Karadžić je mjesec poslije podnijela izmijenjenu tužbu, ponovno osporavajući kašnjenje OFAC-a u odlučivanju o njenom zahtjevu i odluku o odbijanju njenog zahtjeva.

Skoro godinu dana poslije, Okružni sud u Columbiji je odobrio zahtjev OFAC-a za odbacivanje tužbe i odbio kao nevažeći zahtjev Karadžić, utvrdivši da je tačka tužbe koja se odnosila na odugovlačenje postala nevažeća u momentu kada je OFAC donio odluku.

Karadžić je podnijela i zahtjev za posredovanje, koji je Sud u svojoj odluci odbio.

Govoreći o ovom zahtjevu koji, kako kaže, nije uobičajen u postupku uklanjanja s liste sankcija, advokat Robinson pojašnjava da se nadao da će, ukoliko uspije uvjeriti administraciju predsjednika Donalda Trumpa da započne pregovore, oni mogli zauzeti drugačiji pristup sankcijama na Balkanu u odnosu na administraciju bivšeg predsjednika Joea Bidena.

Radovana Karadžića je u martu 2019. godine Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) osudio na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida nad Bošnjacima iz Srebrenice, progona Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, terorisanja stanovništva Sarajeva tokom opsade grada i držanja pripadnika mirovnih snaga UN-a kao taoce.

(Vijesti.ba/Detektor)