10.08.2025 / 12:44 Regija - Crna Gora

I saradnik BIA u stroju sa četnicima

I saradnik BIA u stroju sa četnicima
Janković (u crnoj majici, dolje lijevo) na otkrivanju spomenika četničkom komandantu Đurišiću, (Foto: Boris Pejović)
Navodni član zemunskog klana i saradnik srbijanskih službi bezbjednosti obreo se u Gornjem Zaostru prilikom otkrivanja spomenika Pavlu Đurišiću...

Vladimir Janković, za koga izvori “Vijesti” iz bezbjednosnog sektora tvrde da je saradnik tajnih službi, vidi se na fotografijama “Vijesti”. Pomenuo ga je i Slavko Perošević koji se pohvalio da je poslije 84 godine postao “prvi četnički vojvoda koji je položio zakletvu” u Crnoj Gori... Iz Eparhije budimljansko-nikšićke nijesu odgovorili u kom svojstvu je Janković prisustvovao i da li je došao na poziv crkve.

Otkrivanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću prekjuče je prisustvovao i Vladimir Janković iz Beograda, član Zemunskog klana, saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije, potvrdilo je “Vijestima” više izvora iz bezbjednosnog sektora.

Da je Janković prisustvovao događaju, vidi se i na fotografijama fotoreportera “Vijesti” Borisa Pejovića, koji je u subotu u popodnevnim satima, nakon uklanjanja spomenika, maltretiran, dok je njegov kolega Stevo Vasiljević iz “Pobjede” fizički napadnut.

Jankovića, koji se prethodno prezivao Ćorac, je u objavi na Fejsbuku pomenuo i Slavko Perošević, jedan od vođa protesta - blokada puta koje je u Šavniku organizovala lokalna opozicija. Perošević se juče pohvalio da je poslije 84 godine postao “prvi četnički vojvoda koji je položio zakletvu” u Crnoj Gori.

“Zakletvu sam položio pred mitropolitom Metodijem i sveštenstvom, kao i pred četničkim vojvodama Miletom Pavićevićem Čičom, Stankom Magudom, Gigom Božovićem, Slavkom Labovićem i Ćorcem...”, napisao je Perošević koji je bio jedan od učesnika prosrpskog protesta u Nikšiću 13. jula 2022. godine, na kojem je došlo do nasilnih incidenata.

Učestvovao je i na protestu krajem 2021. godine, kada su se članovi “Pravoslavnog bratstva Stupovi” okupili ispred zgrade Radio-televizije Crne Gore zbog emitovanja filma o genocidu u Srebrenici - “Quo vadis Aida”, noseći transparent na kojem je pisalo “Srebrenica nije genocid”.

Spomenik četničkom komandantu u subotu je otkrio mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, uz intoniranje himne države Srbije...

“Vijesti” su juče uputile pitanja Eparhiji budimljansko-nikšićkoj u kom svojstvu je navodni član zemunskog klana prisustvovao liturgiji i otkrivanju spomenika Đurišiću i da li je došao na poziv crkve. Do zaključenja ovog broja odgovor nije stigao.

Statua Đurišića postavljena je u petak, otkrivena u subotu, a uklonjena istog dana u poslijepodnevnim satima. Obilježje su sklonili mještani po, kako su tvrdili, prethodnom dogovoru s policijom. Prema nezvaničnim informacijama Televizije Vijesti, Đurišićeva statua prebačena je u obližnju Crkvu Svete mati Paraskeve u Gornjem Zaostru.

Inspekcija je, uz asistenciju policije, kasno preksinoć srušila i postament...

Zbog podizanja spomenika beranska policija uhapsila je u četvrtak Vujadina Dobrašinovića i protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog krivičnog djela - povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja. Uprava policije saopštila je da je Dobrašinović spomenik podigao na svom zemljištu. Njemu je nakon saslušanja u tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata.

Navodno obučavao vagnerovce, ranjen u Budvi

Janković je porijeklom iz beranskog sela Dapsiće, a njegovo ranije prezime bilo je Ćorac, kazali su izvori “Vijesti” iz bezbjednosnog sektora.

On je, prema istim informacijama, prvobitno bio saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije, a potom Bezbjednosno-informativne agencije (BIA).

Ranjen je u Budvi 2007. godine, u bašti restorana “Jadranska straža”. Tada su ubijeni ukrajinski državljanin Adalbert Šut i Vladimir Rakočević. Zbog dvostrukog ubistva na po 17 godina zatvora osuđeni su Dragan Zindović, Radojica Zeković, Rajko Knežević i Aleksandar Zečević.

Navodno, Janković je tada došao u Budvu da, u ime Šuta koji je tada stradao, naplati dug za “Jadransku stražu”...

Janković je 2011. godine govorio na sahrani srpskog mafijaša Boška Radonjića, kojeg su osamdesetih godina prošlog vijeka smatrali i za jednog od šefova mafije u Njujorku, a koji je s Nikolom Kavajom pokušao atentat na Josipa Broza Tita u SAD i učestvovao u bombaškim napadima na tadašnje jugoslovenske konzulate.

Navodno je Vladimir Janković bio i vođa (Team Leader) za obuku ozloglašene ruske plaćeničke grupe Vagner u Angoli.

Na svojoj Fejsbuk stranici objavio je veliki broj fotografija pravoslavnih crkava i manastira koje je obilazio po svijetu i Crnoj Gori. Tu su i njegove fotografije s pokojnim mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem, kao i njegovim nasljednikom Joanikijem, zatim s tivatskim parohom Mijajlom Backovićem, sveštenikom Jovanom Plamencom kod crkve na Rumiji, pjesnikom Matijom Bećkovićem...

Uhapšena još jedna osoba, Femiću određeno zadržavanje

Otkrivanje spomenika Pavlu Đurišiću izazvalo je burne reakcije u javnosti, a posebno nakon napada na novinarske ekipe “Vijesti” i “Pobjede”.

Beranska policija privela je poslije incidenta četiri osobe, a uhapsila Danka Femića i Vlada Stijovića kod koga su pronađene dvije memorijske kartice otete od Vasiljevića.

Policija je juče uhapsila i Vojislava Rmuša (48), i uz prekršajnu prijavu privela Sudu za prekršaje u Beranama. Sud je, kako je objavila TV Vijesti, odbacio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

“Napominjemo da su policijski službenici, u okviru svojih nadležnosti, u subotu pružili asistenciju lokalnoj samoupravi i komunalnim službama prilikom uklanjanja postamenta spomenika. Uprava policije ostaje posvećena zaštiti slobode medija, sigurnosti novinara i očuvanju javnog reda i mira, uz puno poštovanje zakonskih okvira i ljudskih prava”, navodi se u saopštenju policije.

“Vijesti” saznaju da je Femiću određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnost, dok je Stijović pušten na slobodu.

Novinar “Vijesti” Balša Rudović i fotoreporter Boris Pejović kazali su da ih je “bijesna masa pijanih ljudi” u petak u Gornjem Zaostru sat i po psihički maltretirala i prijetila im smrću, dok su prisutni sveštenici to posmatrali i nisu reagovali na njihov poziv da im pomognu. Oni su u petak veče dali izjave u Odjeljenju bezbjednosti Berane.

Fotoreporter “Pobjede” Stevo Vasiljević maltretiran je fizički, a Pejović i Rudović psihički, nakon što su pokušali da zabilježe kako statuu četničkog vojvode Pavla Đurišića uklanjaju oni koji su je dan ranije postavili. Incident se desio naočigled dva policajca u civilu, koji su ga mirno posmatrali, tvrde reporteri.

Izvor iz vrha policije tvrdi da ti policajci nijesu bili u blizini kada su reporteri maltretirani.

Ozbiljan udarac na slobodu medija

Napad na reportere “Vijesti” i “Pobjede” osudili su u subotu predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, Delegacija Evropske unije u Podgorici, otpravnici poslova njemačke i britanske ambasade u Crnoj Gori Ralf Rojš i Sara Pilbim, ombudsman, novinarska udruženja, ugledni novinari, više nevladinih organizacija i većina političkih partija (PES, DPS, GP URA, Evropski savez, Preokret, Stranka evropskog progresa...).

Generalni direktor Radio-televizije Crne Gore Boris Raonić poručio je juče da je napad na novinare “Vijesti” i “Pobjede” apsolutno neprihvatljiv i predstavlja ozbiljan udarac na slobodu medija.

Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) je pozvao tužilaštvo i policiju da temeljno istraže slučaj, poručujući da grubo kršenje ljudskih prava i sloboda, a zatim i medijskih sloboda, koje se dogodilo u Gornjem Zaostru, predstavlja napad na pojedinca, medije i slobodnu riječ.

Juče je napad na novinare osudila i Socijalistička narodna partija (SNP) podsjećajući da je sloboda medija i pravo javnosti da bude istinito, potpuno i blagovremeno informisana jedno od osnovnih načela demokratskog društva.

“Napadi na novinare i fotoreportere nijesu samo napadi na pojedince, već direktan udar na pravo građana da znaju istinu. Slobodna riječ je put ka demokratiji i temelj svakog slobodnog društva”, rekli su iz SNP-a.

Iz Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije nijesu se oglašavali tim povodom.

Napadu na novinare prethodila je zapaljiva retorika na liturgiji koju je, uoči otkrivanja spomenika, održao Metodije. On je poručio da se ne boje države, odnosno “sile njihove koja ni red na ulicama ne može da uvede”, kao ni mladih ljudi u skupim odijelima “koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da mogu da rade kako oni hoće i misle”.

Metodije je poručio da će spomenik staviti u crkvu, “pa nek dođu da ruše crkvu”, dodajući da će, “ako se narod probudi”, statua Đurišiću biti i u centru Berana.

“Najbitnije je da budemo slični njemu (Đurišiću), da budemo vjerni svome rodu, da znamo ko smo - da smo Srbi, da smo pravoslavni. Jer mnogi danas, koji su nas najviše tih godina klali, potiču iz naših korijena. Spremno čekaju, kao ulizice, bilo koju imperiju da prođe ovim prostorima, da bi joj se stavili na uslugu...”, naveo je on.

“Vijesti” su Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju uputile pitanja da li su po službenoj dužnosti ili po eventualnoj prijavi pokrenuli postupak kako bi utvrdili da li u izjavama učesnika skupa u Gornjem Zaostru, prvenstveno mitropolita Metodija, ima elemenata krivičnog djela - izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Prema Krivičnom zakoniku (članu 370) ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, jezika, državne ili nacionalne pripadnosti, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Đurišića je 1941. vrhovni četnički vođa Dragoljub Draža Mihailović imenovao za jednog od komandanata četničkih snaga u Crnoj Gori. U narednim mjesecima, prema brojnim istorijskim izvorima, započela je Đurišićeva intenzivna kolaboracija s italijanskim, pa njemačkim okupatorom, pri čemu su njegovi četnici u više navrata izvršili masakre nad civilnim stanovništvom.

U Gornjem Zaostru je 2002. postavljen postament za spomenik Đurišiću, a 2013. i spomen-kompleks. Međutim, ubrzo su srušeni.

Tzv. vojvodski savjet ujedinjenog ravnogorskog pokreta 2017. je pokrenuo inicijativu da se Đurišiću podignu spomenici u Beranama i Zaostru, a 2019. je aktuelni potpredsjednik Vlade i tadašnji poslanik Budimir Aleksić (Nova srpska demokratija) pozvao Dragoslava Šćekića (Socijalistička narodna partija), u tom trenutku čelnika Berana, da podigne spomenik četničkom vojvodi.

CDT: Duga je lista spornih spomenika

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozdravio je odluku Ministarstva kulture i medija da počne da uklanja nezakonito postavljena spomen-obilježja, poručujući da očekuju da djeluju dosljedno i neselektivno.

Lista spornih spomenika je, kako kažu, duga - od nelegalno postavljenih u Podgorici, poput spomenika Svetom Simeonu Mirotočivom, Nikoli Tesli i spomen-obilježja Milanskom ediktu, preko neovlašćenih prepravki na Bojnoj njivi (Mojkovac) i Dolima (Plužine), revizionističkih spomenika u Tuzima i Plavu, do spomenika kategorisanih kao “pomoćni objekti” radi zaobilaženja procedura.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović najavila je u subotu da će, u vezi sa spomenikom Jusufu Čeliću (Isuf Kamer Čelaj) u Gusinju, naložiti inspektorima za kulturnu baštinu da izađu na teren, utvrde činjenično stanje i nalože izvršnim organima da ga uklone. Čelić je bio komandir čete vulentara, milicije koju su činili Albanaci koji su živjeli na prostoru Plava, Gusinja i Albanije, a koja je, prema tvrdnjama istoričara, odgovorna za zločine nad pravoslavnim stanovništvom. Tu paravojsku formirala je fašistička Italija.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo