Sve to dodatno pogoršava činjenica da Zakon o šumama na nivou Federacije i dalje nije usvojen.
Prema nalazima revizora za prošlu godinu, milionski gubici su evidentirani u Kantonu Sarajevo, Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. A to je tek početak, jer izvještaji iz ostalih kantona još nisu dostupni.
Federacija bez stvarne kontrole nad šumama
Ministar privrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Kemal Hrnjić, ističe da je nadzor nad šumama gotovo u potpunosti prebačen na kantone.
– Federacija je razvlaštena kada su u pitanju šume, autonomije nad njima imaju kantoni – rekao je Hrnjić.
Politički nesporazumi između federalnog i kantonalnog nivoa vlasti glavni su razlog zbog kojeg zakon već mjesecima stoji „na čekanju“. Dok kantoni, poput Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog, zagovaraju veću decentralizaciju, federalne vlasti smatraju da je potreban jedinstven sistem upravljanja kako bi se spriječila zloupotreba i osigurala bolja zaštita šumskih resursa.
Prijedlog zakona čeka saglasnosti ministarstava
Iako je nacrt Zakona o šumama završen početkom godine, procedura je zakočena, istakao je Hrnjić.
– Situacija je teška, mnogo se šume sječe, a vrlo malo se obnavlja, neće ništa ostati za generacije koje dolaze ako se ovako nastavi. Kantoni su dobili previše autonomije, a Federacija BiH je s druge strane, kada su u pitanju šume, razvlaštena – ističe Hrnjić.
Dodaje da je jedan od ključnih problema i nedostatak plana za obnovu šuma, što bi novi zakon trebao sistemski riješiti. Najavio je i pokušaj sazivanja sastanka nakon ljetnih odmora, kako bi se utvrdilo da li zakon može biti upućen u parlamentarnu proceduru.
– Nakon što se završe godišnji odmori, pokušat ću sazvati jedan sastanak da vidim šta dalje i ima li nade da se ovaj zakonski prijedlog konačno nađe pred parlamentarcima – rekao je Hrnjić.
Prekomjerno zapošljavanje bez kadra
S druge strane, direktor za tehničke poslove Šumsko-privrednog društva Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići, Nusret Kovač, smatra da nepostojanje federalnog zakona jeste značajan problem, ali ne i najveći.
– Ima zaposlenih viška, ali nema kadra koji je potreban – naglašava Kovač.
Navodi da su kantonalna preduzeća formirala radnu grupu za izradu zakona, sa po jednim predstavnikom iz svakog kantona.
Ističe da je niz problema, te da je izvještaj revizora za ovo šumsko gazdinstvo već tri godine isti - negativan.
Dodaje i da su se suočili s padom potražnje za drvetom, ali da je ova godina ipak donijela pozitivan pomak.
- Mi pokušavamo ispuniti preporuke revizora, dio toga je završeno, a neke stvari ne ovise samo o nama. Imali smo i problem što je pala prodaja drveta, ali je pozitivno to što smo u prvih šest mjeseci ove godine imali dobitak od milion KM i nadamo se da će se to i nastaviti - ističe Kovač.
(Vijesti.ba)