Ovisno o vremenskoj zoni, nebeski događaj će trajati 3 sata, 29 minuta i 24 sekunde, od djelomične faze, preko potpune „krvave mjesečine“, pa ponovo do djelomične.
Potpuni tok pomrčine, uključujući i suptilno zatamnjenje u polusjeni, moći će pratiti stanovnici većeg dijela Azije, dijela Istočne Afrike i zapadne Australije. Ostatak Afrike, Australije, veći dio Evrope i istočna obala Brazila uživat će barem u dijelu totaliteta i djelomične faze. Prema procjenama, oko 60 posto svjetske populacije imat će priliku vidjeti cijeli događaj, a čak 87 posto barem njegov dio – naravno, uz povoljne vremenske uvjete.
Za razliku od pomrčine u martu ove godine, koja je bila gotovo isključivo vidljiva iz Amerike, ova će više pogodovati Evropi, Africi, Aziji i dijelovima Australije. Podsjetimo, pomrčine ne nastaju svakog mjeseca jer je Mjesečeva putanja blago nagnuta u odnosu na Zemljinu orbitu oko Sunca. One se događaju kada Sunce, Zemlja i Mjesec budu u savršenom poravnanju, poznatom kao čvor ili „sizigija“.
Potpuna pomrčina Mjeseca naziva se i „krvava mjesečina“ zbog crvenkaste boje koja nastaje kada sunčeva svjetlost prolazi kroz Zemljinu atmosferu i prelama se, obasjavajući Mjesec indirektno. Pored totalnih, postoje i djelomične pomrčine, kada Mjesec ne uđe u potpunu sjenu, te polusjenčaste, kada prolazi samo kroz polusjenu.
(Vijesti.ba)