Novi Trumpov plan za Ukrajinu sličan je izraelskom vođenju Gaze

Prema tom scenariju, Rusija bi imala vojnu i ekonomsku kontrolu nad okupiranim dijelovima Ukrajine (Lugansk, Donjeck, Zaporižja, Herson, Krim) putem vlastitog upravljačkog tijela, oponašajući izraelsku de facto vlast nad palestinskom teritorijom koji je 1967. godine oduzet Jordanu.

Izvor blizak američkom Vijeću za nacionalnu sigurnost tvrdi da je ideja prvi put spomenuta prije nekoliko sedmica tokom razgovora između Stevea Witkoffa, izaslanika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa za mir, i ruskih zvaničnika.

Granice Ukrajine formalno bi ostale iste

Witkoff, koji ima mandat i za posredovanje na Bliskom istoku, navodno podržava prijedlog, a američka strana smatra da bi se time zaobišla odredba ukrajinskog ustava koja zabranjuje predaju teritorije bez “sveukrajinskog” referenduma.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje i samu pomisao na predaju zemlje, no zagovornici modela okupacije vjeruju da bi to mogao biti način za postizanje primirja nakon tri i po godine rata. U tom bi slučaju granice Ukrajine ostale iste, kao što formalne granice Zapadne obale nisu promijenjene 58 godina, iako je pod izraelskom kontrolom.

Izvor blizak pregovorima izjavio je: “Bit će isto kao što Izrael okupira Zapadnu obalu – s guvernerom, s ekonomijom koja je povezana s Rusijom, a ne s Ukrajinom. No i dalje će to biti Ukrajina, jer Ukrajina nikada neće odustati od svog suvereniteta. Ali u stvarnosti, to će biti okupirana teritorija, a model je Palestina.”

Međunarodni presedani i kritike

Okupacija Zapadne obale proglašena je nezakonitom od strane Međunarodnog suda pravde, koji SAD ne priznaje, a Rusija djelimično. U martu 2022. isti sud naložio je Rusiji da “odmah obustavi vojne operacije” u Ukrajini, no odluka se ne provodi jer sud nema mehanizam za sprovođenje.

UN je u septembru prošle godine, većinom glasova (124 prema 14), izglasao rezoluciju kojom se od Izraela traži povlačenje vojske, prestanak gradnje novih naselja, evakuacija doseljenika i uklanjanje dijelova sigurnosnog zida unutar okupirane Zapadne obale.

Izrael i SAD glasali su protiv, a Velika Britanija bila je suzdržana.

Američki pogled: priznati “realnost na terenu”

Neki američki pregovarači smatraju da bi takav ishod za okupirane dijelove Ukrajine samo odražavao stvarnost rata i nespremnost drugih država da se vojno uključe. Prema njima, jedino što preostaje jeste definisati granice ruske okupacije – što Putin pokušava maksimalno proširiti prije samita s Trumpom na Aljasci.

Takav stav usklađen je s izjavama Sebastiana Gorke, Trumpovog višeg direktora za protuterorizam, koji je u maju za Politico rekao: “Priznajemo realnost na terenu. Naš je prioritet iznad svega – bilo na Bliskom istoku ili u Ukrajini – zaustaviti krvoproliće. Sve ostalo dolazi nakon toga.”

Paralela sa Zapadnom obalom

Izraelska vojska zauzela je Zapadnu obalu u Šestodnevnom ratu 1967., stavljajući milione Palestinaca pod izraelsku kontrolu. Iako Palestinska samouprava od 1990-ih upravlja većinom gradova i sela, Izrael zadržava ukupnu kontrolu teritorije, provodi vojne patrole i kontrolne tačke, a Palestinci trebaju dozvole za putovanja prema Gazi ili Istočnom Jerusalemu.

Okupacija je naširoko kritizirana zbog izgradnje stotina ilegalnih naselja i uvođenja dvostrukog pravnog sistema – izraelski civili u tom području podliježu izraelskim zakonima i imaju biračka prava, dok su Palestinci podvrgnuti vojnom pravu i nemaju pravo glasa na izraelskim izborima.

(Vijesti.ba)