Visoke ljetne temperature mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik, posebno za starije osobe. Smanjena sposobnost organizma da reguliše tjelesnu temperaturu, hronične bolesti i lijekovi koji utiču na ravnotežu tečnosti čine ih osjetljivijima na posljedice toplinskog vala. Zbog toga je važno poznavati osnovne mjere zaštite tokom vrućih dana.
Izbjegavajte izlaganje suncu u najtoplijem periodu
Stručnjaci savjetuju da se starije osobe ne izlažu direktnom suncu između 10 i 17 sati, kada su temperature najviše. U to vrijeme preporučuje se boravak u zatvorenom, rashlađenom prostoru. Ako nema klimatizacije, korisno je boraviti u zasjenjenim prostorijama, koristiti ventilatore i spuštene roletne kako bi se smanjio prodor toplote.
Redovna hidratacija je ključna
Kod starijih ljudi osjećaj žeđi može biti oslabljen, pa je važno piti vodu redovno, čak i bez osjećaja žeđi. Treba izbjegavati alkoholna pića i napitke koji sadrže kofein, jer oni ubrzavaju dehidraciju. Uz tečnost, preporučuje se i unos namirnica bogatih vodom, poput lubenice, krastavaca i narandži.
Lagana i uravnotežena ishrana
Tokom ljetnih vrućina organizmu više odgovara lagana hrana, bogata svježim voćem i povrćem. Masni i teški obroci dodatno opterećuju probavu i povećavaju osjećaj umora. Više manjih obroka tokom dana može pomoći u održavanju energije i sprečavanju pregrijavanja organizma.
Odjeća i zaštita od sunca
Lagane, prozračne tkanine od prirodnih materijala, poput pamuka ili lana, najbolji su izbor. Svijetle boje pomažu u odbijanju sunčevih zraka. Prilikom izlaska vani, neophodno je nositi šešir širokog oboda, sunčane naočale i kremu sa zaštitnim faktorom, kako bi se spriječilo oštećenje kože.
Obratite pažnju na znakove upozorenja
Simptomi poput vrtoglavice, jakog umora, glavobolje, mučnine ili ubrzanog pulsa mogu ukazivati na toplotni udar ili dehidraciju. U takvim slučajevima treba odmah potražiti medicinsku pomoć. Posebno je važno da članovi porodice i komšije obrate pažnju na starije osobe koje žive same.
(Vijesti.ba)