BiH u vrhu Evrope po rastu aviosaobraćaja, prioritet osnivanje nacionalne kompanije

U prvih šest mjeseci 2025. godine zabilježen je rast broja putnika od 31,1% u odnosu na isti period 2024. Prema mišljenju stručnjaka, ovako pozitivne rezultate trebalo bi paralelno pratiti osnivanje nacionalne aviokompanije. Takav strateški korak bio bi ključan za stabilizaciju povezanosti, smanjenje zavisnosti od stranih prevoznika i dalji razvoj tržišta.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na BiH, ACI Europe ističe da je domaće tržište zabilježilo rast od 31,1% u 2025. godini, u poređenju s prosjekom od 4,5% u evropskoj mreži i 5,6% u zemljama izvan EU. U odnosu na susjede (Hrvatska +7,5%, Srbija +5,1%, Crna Gora +6,9%), BiH je ostvarila rast iznad evropskog prosjeka.

Posebno se izdvaja Međunarodni aerodrom Sarajevo, koji je, prema navodima iz izvještaja, odgovoran za veliki dio ukupnog rasta i trenutno je na 107,1% u odnosu na broj putnika iz 2019. godine. ACI također naglašava makroekonomske efekte – evropski aerodromi katalitički doprinose ekonomskom rastu.

BiH je označena kao tržište u razvoju – sklonost ka putovanjima avionom trenutno je vrlo niska, što znači da postoji veliki potencijal za dostizanje evropskog prosjeka. Za održiv rast, ACI preporučuje dugoročna ulaganja u kapacitete i efikasnost, fokus na održivost i povezivost, te regulatorni okvir koji omogućava aerodromima da pokriju troškove kroz razumno određene naknade.

Iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo navode da je u ljetnoj sezoni 2025. prisutan 31 avioprevoznik na 38 destinacija, a u prvom polugodištu prevezeno je 947.744 putnika.

– Pored tradicionalnih prevoznika (veze s Istanbulom, Bečom, Frankfurtom, Cirihom), ključnu ulogu ima segment niskobudžetnih linija: Ryanair, Wizz Air, Norwegian, SunExpress, Eurowings, A-jet, Flynas, Flydubai, Flyadeal, Jazeera Airways, Pegasus – ukupno 26 low-cost ruta prema gradovima kao što su London, Pariz, Rim, Oslo, Kopenhagen, Brisel, Štokholm, Bergamo, Girona, Geteborg, Memingen, Diseldorf, Keln, Štutgart, Dubai, Rijad, Džeda i drugi. Aerodrom bilježi odličnu popunjenost letova, a nove linije otvorile su značajna međunarodna tržišta poput Velike Britanije, Francuske, Španije i Italije. Infrastruktura prati rast – završena je dogradnja i modernizacija Terminala B (kapaciteta do 2 miliona putnika godišnje), proširena je platforma, moderniziran je Duty Free, a daljnja unapređenja planirana su u skladu s Master planom 2018–2028 – navode iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

U poslovnom planu za naredne tri godine cilj je povećati broj destinacija i privući nove aviokompanije, s posebnim fokusom na tržišta koja do sada nisu bila pokrivena (npr. Nizozemska), uz nastavak saradnje s turističkim institucijama na strateški važnim rutama.

Alen Šćurić, stručnjak za civilnu avijaciju, u razgovoru za Fenu širi perspektivu na evropski kontekst.

– Ponovo smo počeli rasti i anulirali kompletan efekat COVID-19. Radi se o rastu od 5 do 10 posto. Međutim, brojne države u Evropi to još nisu uspjele – navodi on, ukazujući na uticaj zelenih politika i ogromnih taksi.

– U Njemačkoj su povećali takse za čak 180 posto, što je dovelo do povlačenja dijela flote i preusmjeravanja aviona na druga tržišta. Nasuprot tome, Mađarska je značajno smanjila takse kako bi motivisala zračni saobraćaj, dok se u Francuskoj bilježi očekivano smanjenje broja putnika od 13%. Rezultat su brze rotacije flota kod niskobudžetnih aviokompanija – avioni napuštaju skuplja tržišta i sele se tamo gdje su uslovi povoljniji, između ostalog i u našu regiju – rekao je Šćurić.

Za BiH naglašava da je tržište dugo bilo ispod svojih potencijala, ali da se to sada ubrzano mijenja. Kao glavnog generatora rasta ističe Aerodrom Sarajevo, uz napomenu da je Mostar u porastu, a da je Banja Luka na nivou rekordne 2023. godine, s procjenom da bi naredne mogla premašiti 500.000 putnika. Sarajevo, kaže, ozbiljno razmatra proširenje terminala i piste, zbog potencijalnog dolaska širokotrupnih aviona i potrebe za smanjenjem uticaja magle, što bi dodatno podržalo rast.

Marko Đuzel, direktor Aerodroma Mostar, ističe tri ključna faktora rasta: bazni avion kompanije SkyAltz sa šest linija, liniju Eurowings za Štutgart s više od 90% popunjenosti, te cjelogodišnje veze sa Zagrebom i Beogradom.

– Zbog komplikovane geografske pozicije Zračne luke Mostar, ne možemo konkurisati klasičnim low-cost prevoznicima, izuzev Eurowingsa – kaže Đuzel, ali dodaje da upravo ove kompanije donose veliki broj putnika i agresivan rast.

– Prioritet u narednom periodu je Skandinavija, jer imamo mnogo upita iz dijaspore, kao i rješavanje problema s linijom za Istanbul. Cilj je uspostava te veze naredne godine. Mostar je druga zračna luka u državi s evropskim certifikatom, ali već sada radi na maksimumu trenutne infrastrukture. Projektnu dokumentaciju za proširenje smo završili, a finansiranje ćemo tražiti od svih nivoa vlasti i kroz kreditne linije – ističe Đuzel.

Struktura potražnje u Tuzli uglavnom se oslanja na dijasporu u zapadnoj Evropi, pojašnjavaju iz ovog aerodroma koji se nalazi oko 13 kilometara od grada.

Direktor Aerodroma Tuzla Dževad Halilčević podsjeća da je u jesen 2023. došlo do globalnog disbalansa ponude i potražnje.

– Veliki broj aviona evropskih kompanija bio je na redovnom servisu, pa je dostupnost flota bila ograničena. Od početka ove godine tržište se očigledno oporavlja, raste broj destinacija i frekvencija, i očekujemo nastavak normalizacije. Snažan impuls dale su dvije linije za Istanbul. Pegasus i AnadoluJet su otvorili naše tržište. Putnici sada imaju priliku za turističke posjete i tranzit, a građani Turske dolaze ovdje – to je dvosmjerna komunikacija – kaže Halilčević, dodajući da se nova destinacija za Beč od juna veoma dobro puni.

Profesor sa Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu Edvin Šimić smatra da je snažan rast nakon pandemije sasvim prirodan.

– Zračni saobraćaj je vrlo osjetljiv na vanredne poremećaje, ali se potražnja brzo vraća, naročito zahvaljujući modelima poput low-costa. U BiH se dinamika oslanja na strane aviokompanije (Wizz Air, Ryanair) i lokalne subvencije, posebno u Sarajevu i Tuzli, ali je ključni izazov što još nemamo domaćeg nacionalnog prevoznika. To bi trebao biti strateški prioritet – ističe Šimić.

(Vijesti.ba / FENA)