Istraživanje: Vrlo unosna zanimanja bi mogla potpuno nestati zbog AI a manje plaćena preživjeti

Švedska udruga poslodavaca u uslužnom sektoru, Almega, u svom izvješću navodi da bi među njima mogli biti revizori, statističari i tonski tehničari, dok bi električari, policajci i vozači hitne pomoći bili znatno manje pogođeni tehnologijom, piše švedski dnevni list Dagens Nyheter.

Izvješće američke konsultantske firme McKinsey predviđa da bi 30 posto današnjih poslova u SAD-u moglo biti automatizirano do 2030. godine, a 60 posto bi se moglo značajno promijeniti zbog AI alata. Investicijska banka Goldman Sachs procjenjuje da bi do 2045. godine do polovice poslova u SAD-u moglo biti potpuno automatizirano uz pomoć generativne AI i robotike.

Najčešće korištena metoda za procjenu izloženosti zanimanja AI-ju temelji se na preklapanju ljudskih sposobnosti potrebnih za obavljanje posla s onima koje može izvršiti umjetna inteligencija. Zanimanja u uslužnom sektoru, naročito ona koja zahtijevaju specifična znanja, pokazala su najveću izloženost AI-ju.

Visoka izloženost AI-ju može imati različite posljedice. U nekim zanimanjima umjetna inteligencija može potpuno zamijeniti čovjeka, dok u drugim slučajevima AI djeluje kao nadopuna ljudskom faktoru, mijenjajući način obavljanja posla.

U Europi 65 posto zaposlenih radi u zanimanjima srednje izloženim AI-ju, dok je 25 posto u visoko izloženim zanimanjima. Preostalih 10 posto poslova teško je zamijeniti tehnologijom. Najviše izloženih zanimanja nalazi se u finansijama, osiguranju, informacijama i komunikacijama, uključujući IT sektor. S druge strane, poljoprivreda, šumarstvo, građevinarstvo, hotelijerstvo i ugostiteljstvo imaju relativno mali udio poslova s visokom izloženosti AI-ju.

Povijest pokazuje da su tehnološki skokovi, poput robotizacije industrije 1980-ih i 1990-ih, najviše utjecali na fizičke poslove. Uvođenje AI tehnologije sada primarno mijenja misaone poslove, što znači da će visokoobrazovani i dobro plaćeni radnici u sektoru usluga biti pod većim pritiskom automatizacije.

Poslovi koji bi mogli u potpunosti nestati uključuju grafičkog dizajnera, revizora, statističara, administrativca u zdravstvu, programera, softverskog inženjera i tonskog tehničara. Poslovi koji će se vjerojatno promijeniti su arhitekt, liječnik, sudac, socijalni radnik, učitelj, agent za nekretnine, medicinska sestra i inženjer. Najmanje pogođena zanimanja uključuju dadilju, kuhara, blagajnika, električara, policajca, vozača hitne pomoći i fizioterapeuta.

Izvješća ukazuju da će uvođenje AI-ja oblikovati budućnost tržišta rada, pružajući nove mogućnosti, ali i izazove za prilagodbu radne snage na promijenjene uvjete.

(Vijesti.ba)