Situacija u Srbiji je sve napetija nakon višednevnih izvještaja o policijskom nasilju nad demonstrantima, hapšenjima i optužbama da vlast koristi batinaške grupe protiv građana. Protesti, koji traju mjesecima nakon nesreće u Novom Sadu u novembru, dugo su bili mirni, ali posljednjih dana eskaliraju. Kako navodi Deutsche Welle, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nastoji još odlučnije suzbiti protestni pokret.
Ambasador Evropske unije u Srbiji Andreas von Beckerath pozvao je sve strane na smirivanje tenzija, naglašavajući da se svaka sumnja u prekomjernu upotrebu sile od strane policije mora temeljito istražiti.
Ipak, brojni kritičari smatraju da su ovakva saopštenja nedovoljna i već mjesecima traže oštriji kurs prema vlastima u Beogradu. Među njima je i izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, koji tvrdi da EU trenutno nema ni motiv ni kapacitet da se odlučnije suprotstavi, kako je nazvao, “malignom režimu Aleksandra Vučića”.
Dodatnu ulogu u popustljivom odnosu EU prema Srbiji imaju i strateški interesi. DW podsjeća da je Njemačka prošle godine potpisala sporazum o saradnji na eksploataciji litijuma sa Srbijom. Antigona Imeri iz Centra za evropske političke studije (CEPS) u Briselu ističe da je Unija dugo bila blaga prema Beogradu iz straha da se Srbija ne približi Rusiji, ali da je ta strategija propala te da EU sada mora postaviti drugačiji ton.
U izvještaju Evropske komisije o vladavini prava u Srbiji, objavljenom u julu, naglašava se da postoji snažan politički pritisak na pravosuđe i civilno društvo, uz rastuću zabrinutost za sigurnost novinara. Upravo protiv toga studenti i građani mjesecima izlaze na ulice, iako su svjesni rizika od hapšenja i nasilja. Ako represija potraje, raste pritisak na EU da zauzme jasniji i čvršći stav prema vlastima u Beogradu.
(Vijesti.ba)