Građani Estonije se uveliko spremaju za mogući rat sa Rusijom

Ave Ungro ovo komšijsko slavlje smatra "neizmjerno važnim" upravo sada, u ratnim vremenima. Ova 44-godišnjakinja je sa svojom šestogodišnjom kćerkom upravo stigla na Kodukohvikute päevad. "To pomaže zajedništvu nas Estonaca: slaviti zajedno, razgovarati, razmišljati o budućnosti." Vrhunac ljeta na otoku jednako je važan kao i obuka gađanja u ženskoj civilnoj odbrani, smatra Ave.

Ona je tamo članica od početka rata u Ukrajini: "Kao vjerovatno većina Estonaca, bila sam 24. februara 2022. u šoku. Pogotovo zbog spoznaje da život kakav smo do tada poznavali više ne može tako dalje ići." No, Ave je htjela sama oblikovati taj novi život, pripremiti svoju porodicu, svoj otok, svoju zemlju na eventualni ruski napad, ukratko: učiniti nešto što će koristiti Estoniji i njoj samoj, kaže za Deutsche Welle.

Trening u civilnoj odbrani

Od tada, ova logopedica provodi 48 sati godišnje u Naiskodukaitse, ženskoj civilnoj odbrani. Već je završila pet različitih programa: obuku o sigurnosti, prvu pomoć, vojnu obuku, terensku prehranu i historiju estonske civilne odbrane. "U vojnom dijelu sam, istina, uzela oružje u ruku – ali nijednom nisam pucala", priča Ave. Nada se da nikada neće morati primijeniti svoja vojna znanja i da bi se, u najgorem slučaju, radije usmjerila na evakuacije.

Ženska civilna odbrana Naiskodukaitse osnovana je 1927., bila je zabranjena tokom sovjetskog razdoblja i ponovno uspostavljena nakon sticanja nezavisnosti 1991. godine. Ona je dio Kaitseliita, veće dobrovoljne odbrambene organizacije koju čine naoružani i dobro obučeni civili. Kaitseliit treba tokom rata pružati podršku regularnim oružanim snagama. Obje jedinice podređene su estonskom Ministarstvu odbrane.

Bez atmosfere straha

Zbog toga, kaže Ave, ne strahuje od mogućeg napada iz Rusije. Iako je položaj otoka u Baltičkom moru strateški značajan – na putu od ruske metropole Sankt Peterburga prema ruskoj enklavi Kalinjingrad, Rusi bi mogli zauzeti Hiiumaau – ovdje ne vlada atmosfera straha kako se to prikazuje u zapadnim medijima, napominje Ave.

Ni Marek Kohv iz Međunarodnog centra za odbranu i sigurnost ne vjeruje da bi Hiiumaa mogla postati drugi Krim. Ukrajinski poluotok anektirala je Rusija 2014. godine. U razgovoru za DW, Kohv objašnjava zašto se Hiiumaa i Estonija 2025. ne mogu usporediti s Krimom i Ukrajinom 2014.

On ističe da je Estonija, doduše, mala zemlja, ali da jako puno ulaže u sigurnost. Naime, ova baltička članica EU već sada izdvaja 3,4 posto svog bruto domaćeg proizvoda za odbranu. Do 2029. to bi trebalo porasti na 5,4 posto, što bi bio rekord unutar NATO-a.

Kultura samoobrane duboko je ukorijenjena u estonskom narodu, rezimira Marek Kohv i dodaje: "A imamo i regionalne saveznike poput Finske, nove članice NATO-a, ali i druge baltičke države poput Litve i Latvije, kao i Poljsku, vojnu silu u Evropi."

Presudno je, naglašava ovaj stručnjak, članstvo Estonije u NATO-u. Zahvaljujući članku 5. i u njemu sadržanom principu kolektivne sigurnosti, svaki napad na ovu zemlju doveo bi do reakcije oružanih snaga drugih članica NATO-a.

Još jedan aspekt je zapadna vojna tehnologija, koja je daleko nadmoćnija ruskoj, ističe Kohv. On je također uvjeren da bojazan da bi Rusija mogla napasti Estoniju nuklearnim oružjem nije ništa drugo nego prazna prijetnja, uzimajući u obzir blizinu Estonije ruskoj metropoli Sankt Peterburgu – jer bi i sama Estonija u slučaju nuklearnog udara bila pogođena radioaktivnim oblakom.

(Vijesti.ba)