Handžić je u svom obraćanju bio jasan i direktan:
– "Poštovani ministre Amidžiću, sve dok negirate genocid nad Bošnjacima i institucionalno i na sve druge načine podrivate i izrugujete se pravosnažnim presudama za genocid, nemate ni moralno, a ni političko pravo da uopće spominjete Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine."
On je naglasio da Amidžić nema pravo najvažniju memorijalnu instituciju u historiji BiH, koja čuva istinu o genocidu nad Bošnjacima – najvećem zločinu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata – stavljati u dnevnopolitički kontekst.
– "Posebno nemate pravo Memorijalni centar, državnu instituciju svjetskog ranga, stavljati u bilo kakav kontekst vaših poređenja, jer najvažniju memorijalnu instituciju u historiji naše zemlje, koja čuva istinu o genocidu nad Bošnjacima – najvećem zločinu na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata, ne možete i nećete uspoređivati s bilo kojom drugom u vaše dnevnopolitičke svrhe."
Handžić je dodao da je SNSD-ovcu u raspravi o budžetu kao zadnji "argument" ostalo zadiranje u najveću ranu Bošnjaka.
– "I da, kao što ste i sami svjesni, pa ste to i javno rekli, to nas Bošnjake, žrtve genocida, vrijeđa i boli. Ako Vam je u raspravi oko državnog budžeta kao zadnji 'argument' ostalo zadiranje u našu najveću ranu, onda to jasno govori o ispravnosti Vaših stavova i stanju u kojem se politika koju zagovarate trenutno nalazi. Sve dok ne priznate genocid, pravosnažne presude međunarodnih sudova i ne dođete u Potočare da odate počast žrtvama, ne spominjite Memorijalni centar Potočari."
Na kraju, Handžić je podsjetio Amidžića da sedam institucija kulture od značaja za državu BiH nisu nikakve "bošnjačke institucije", već nacionalne institucije od državnog značaja.
– "Provjerite, ako ste ikada posjetili barem jednu od sedam institucija kulture, u njima rade svi građani ove zemlje, prije svega vrhunski stručnjaci i profesionalci. Zaista, tragikomično je, recimo, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, najstariju muzejsku instituciju u našoj zemlji, koja čuva tri miliona eksponata, među kojima i četiri fragmenta pogrebnog plašta prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i Sarajevsku hagadu, nazivati bošnjačkom institucijom."
(Vijesti.ba)