Bruceloza: Šta je potrebno znati i kako preventivno izbjeći moguću zarazu

Ona je, kažu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), jedna od najrasprostranjenijih zoonoza na prostoru zapadnog Balkana, a Zeničko-dobojski kanton (ZDK) spada u endemska područja bruceloze, te svake svake godine bilježi desetine slučajeva među ljudima i stotinama u životinjskim stadima.

I dok se u gradskim sredinama o njoj govori tek kada se pojavi alarmantna vijest, za stočare i njihove porodice bruceloza je stalna prijetnja, često prisutna i onda kada je nisu svjesni.

Podaci INZ-a pokazuju da je tokom 2024. godine u ZDK potvrđeno najmanje 26 slučajeva bruceloze kod ljudi. Najviše ih je zabilježeno u Zenici, dok su manji brojevi dolazili iz Kaknja, Maglaja, Vareša, Visokog i Zavidovića. Paralelno, laboratorijski nalazi iz veterinarskih ambulanti ukazali su na rast broja pozitivnih životinja, naročito ovaca i koza, ali i goveda. Tokom iste godine, evidentirano je ukupno 74 pozitivna slučaja kod životinja, a u testiranju više od 57.000 uzoraka krvi pronađeno je preko 500 seropozitivnih jedinki. Samo u ZDK, to je značilo direktan rizik za svakodnevni život farmera i onih koji kupuju domaće mliječne proizvode na pijacama ili u neformalnoj prodaji.

U 2025. godini, situacija se nije značajno promijenila. U prvih šest mjeseci registrirani su novi slučajevi kod ljudi, i to prema pristiglim prijava oboljenja, svi u Zenici. Jedan slučaj je zabilježen u januaru, te po jedan u aprilu, maju, junu i julu. Kraj augusta dočekuju nas informacije o osam oboljelih životinja, na području Kaknja i Olova, a moguća su istovremeno i oboljenja ljudi na tom području. Veterinarske službe nastavljaju s programom vakcinacije malih preživara i laboratorijskim nadzorom, ali nadležni upozoravaju da dok god postoji nesankcionisana trgovina životinjama i dok mlijeko i sir kolaju van sistema nadzora, rizik ostaje prisutan.

Bruceloza je hronična bakterijska infekcija koju izazivaju različite vrste bakterije Brucella. Kod ljudi je najčešći uzročnik Brucella melitensis, koja potiče iz koza i ovaca, ali u BiH je prisutna i Brucella abortus iz goveda. Institut iz Zenice ističe da se čovjek može zaraziti na tri načina - konzumacijom kontaminiranih proizvoda životinjskog porijekla, direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili njihovim sekretima, te rjeđe udisanjem aerosola u staji. Najrizičniji su nepasterizirano mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka poput mladog sira i kajmaka.

Za razliku od mesa, koje se uobičajeno termički obrađuje i time uništava bakterije, mlijeko i mliječni proizvodi često dospijevaju do potrošača u sirovom ili nedovoljno obrađenom obliku. Upravo tu leži glavni problem: dok meso nakon kuhanja ili pečenja prestaje biti prijetnja, mlijeko koje nije prokuhano ili pasterizovano ostaje direktan prijenosnik bolesti. Zato se bruceloza u narodu nerijetko povezuje sa "mliječnim infekcijama".

Kod ljudi, bruceloza je bolest koja se može javiti pod različitim kliničkim slikama. Najčešći simptomi su povišena temperatura koja se javlja u talasima, noćno znojenje, bolovi u mišićima i zglobovima, slabost i hronični umor. Zbog ovih nespecifičnih simptoma, bolest se često zamjenjuje s gripom ili s drugim infekcijama, pa dijagnoza kasni. No, ukoliko se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, bruceloza može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući upale zglobova, srčane komplikacije, pa čak i trajna oštećenja nervnog sistema.

Podaci iz INZ-a naglašavaju da se bolest kod ljudi razvija postupno i često prelazi u hronični oblik, što znači da pacijenti mjesecima, pa i godinama, osjećaju posljedice jedne naizgled „blage“ infekcije. To je razlog zašto se u ZDK godinama insistira na podizanju svijesti i redovnom testiranju svih onih koji rade sa životinjama ili su izloženi mlijeku i mesu.

Za razliku od ljudi, kod životinja bruceloza najčešće izaziva reproduktivne poremećaje. Kod krava i ovaca to su pobačaji u kasnijoj fazi graviditeta, zadržavanje posteljice i upale materice. Kod mužjaka se javljaju upale testisa, a kod obje vrste artritis i smanjenje proizvodnih sposobnosti. Takve posljedice direktno utječu na ekonomiju domaćinstava i lokalne poljoprivrede: gubitak priplodnih grla, smanjenje proizvodnje mlijeka i mesa, kao i neizbježna eutanazija pozitivnih životinja znače finansijski udar koji se ne nadoknađuje lako.

Prevencija bruceloze je složen zadatak, a ključni alat u borbi je vakcinacija životinja. Veterinarske službe u BiH redovno provode programe vakcinacije malih preživara, posebno ovaca i koza, što je do sada dalo djelimične rezultate. Institut u Zenici naglašava i važnost laboratorijske dijagnostike – svaka sumnja na infekciju zahtijeva brzu analizu krvi životinja, a pozitivna grla moraju biti uklonjena iz stada.

No, zaštita se ne svodi samo na stoku. Ljudi koji rade u bliskom kontaktu sa životinjama moraju koristiti zaštitnu opremu: rukavice, maske i zaštitne naočare. Posebna pažnja mora se posvetiti ženama i djeci, jer je dokazano da su oni najranjiviji u slučajevima infekcije. Edukacija stočara i potrošača ostaje jedan od ključnih zadataka. Bez svijesti o opasnostima, rizik od širenja bolesti je nemoguće u potpunosti kontrolisati.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica već godinama upozorava da je Zeničko-dobojski kanton jedan od najpogođenijih dijelova zemlje kada je u pitanju bruceloza. Upravo pristup "One health" - jednog, jedinstvenog zdravlja najbolje se ogleda kroz problem i rješenje bruceloze. Geografski položaj, veliki broj sela u kojima se čuvaju ovce i koze, te neformalni promet životinjama i proizvodima, stvaraju uslove za stalno prisustvo bolesti. Dodatan problem je što se bolest često prenosi i između kantona - pa stado kupljeno na pijaci u Sarajevu, Tuzli ili Banjoj Luci lako može donijeti infekciju na selo u okolini Zenice.

Bruceloza nije problem samo Bosne i Hercegovine. Ona je prisutna i u državama regiona, poput Italije, Srbije, Crne Gore i Kosova, gdje se bilježe povremeni izbijanja među stočnim fondom i ljudima. U cijelom regionu zapadnog Balkana, ova bolest je prepoznata kao endemska i zahtijeva zajednički pristup - koordinaciju veterinarskih i zdravstvenih službi, razmjenu informacija i uvođenje jedinstvenih preventivnih mjera.

Upravo ovaj period, kraj perioda gravidnosti i janjenja ovaca ozbiljna i potencijalna je opasnost za novi val obolijevanja, ne samo životinja, nego i ljudi, i to ne samo stočara, nego i onih koji konzumiraju neprerađene mliječne proizvode. Zato je oprez svih neophodan uvijek i stalno, saopćeno je iz INZ-a.

(Vijesti.ba / FENA)