28.08.2025 / 21:00 BiH - Armin Kržalić

Teza o "nelegalnom visokom predstavniku" i kako politička retorika podstiče radikalizaciju u RS-u

Teza o "nelegalnom visokom predstavniku" i kako politička retorika podstiče radikalizaciju u RS-u
Foto: FENA

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerzitet u Sarajevu Armin Kržalić smatra da politički život u Bosni i Hercegovini već decenijama obilježavaju oštre podjele, ali da se malo koja tema toliko često vraća u javni prostor kao pitanje legitimiteta visokog predstavnika.

- Teza o “nelegalnom” Christianu Schmidtu postala je centralna tačka retorike vodećih političara iz Republike Srpske. Na prvi pogled, riječ je o političkom triku, još jednoj frazi u arsenalu retoričkog nadmetanja. Međutim, posljedice su mnogo ozbiljnije. Takav narativ djeluje kao poluga radikalizacije društva - kazao je profesor Kržalić za Fenu.

Kada politički lideri ponavljaju da je međunarodna zajednica "nametnula" visokog predstavnika, istakao je, oni kod građana stvaraju osjećaj ugroženosti i neprijateljstva prema institucijama.

- To nije samo osporavanje Schmidta, već i podizanje zida prema samom državnom okviru BiH. Stanovništvo se uvodi u logiku “mi protiv njih” - mi iz RS-a protiv Sarajeva, protiv međunarodne zajednice, protiv svih koji misle drugačije. Upravo ta logika je prvi korak prema radikalizaciji - kazao je.

Međutim, ističe da radikalizacija u ovom slučaju ne znači nužno nasilje, već stvaranje mentaliteta u kojem je kompromis slabost, a dijalog izdaja.

- Kada se povjerenje u institucije uruši, otvara se prostor za ekstremnu retoriku i separatističke projekte, ali i za jačanje kriminalnih mreža koje profitiraju u vakuumu povjerenja i zakona. To je sigurnosni rizik koji pogađa ne samo Republiku Srpsku, nego i cijelu Bosnu i Hercegovinu. U takvim uslovima posebno profitiraju strukture organizovanog kriminala, ali i vanjski akteri koji žele destabilizaciju zemlje - poručio je.

Smatra da to pitanje nije samo politička igra, kako se to čini političarima u BiH te da osporavanje visokog predstavnika ima i ozbiljnu sigurnosnu dimenziju.

- Kada se odluke OHR-a ne priznaju, ugrožava se funkcionalnost državnih institucija, stvara se pravna nesigurnost i otvara prostor za političke blokade. Paradoks je očit: dok Srbija i Hrvatska, kao potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma, priznaju Schmidta, u Banjoj Luci se i dalje insistira na njegovoj “nelegalnosti”. To pokazuje da ova priča nije utemeljena u međunarodnom pravu, već služi isključivo kao politički instrument. Upravo kao takav politički instrument on je opasan za mir i stabilnost regiona. Jer kada se jedna zajednica konstantno hrani idejom da je pod opsadom, radikalizacija postaje gotovo prirodna posljedica - kazao je.

Zato smatra važnim prepoznati da narativ o “nelegalnom visokom predstavniku” nije samo prazna politička priča, već strategija koja dugoročno potkopava sigurnost, stabilnost i povjerenje u institucije.

- A kada povjerenje nestane, prostor preuzimaju strah, podjele i radikalizam četo prerastaju u nasilni ekstremizam a potom u terorizam ili otvoreni konflikt – kazao je.

Kržalić tvrdi da taj narativ nije bezazlena retorika, već instrument koji može dovesti do ozbiljnih posljedica po stabilnost zemlje.

- Ako Hrvatska i Srbija, ključne potpisnice Daytona priznaju Schmidtov legitimitet, jasno je da se osporavanje u BiH mora posmatrati prvenstveno kao politički manevar s potencijalno ozbiljnim sigurnosnim posljedicama - zaključio je Kržalić.

 

 

(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo