"Pitali smo se zašto je to tako, a onda smo dobili neprovjerenu informaciju da je Bešlagić 1980-ih godina popisivao stećke u Rogatici i napisao knjigu, ali da se ona nije svidjela tadašnjem načelniku opštine, zbog čega nikada nije objavljena. Bilo bi vrijedno istražiti i pronaći taj rukopis, ukoliko i dalje postoji u nekoj ladici Opštine Rogatica", navode iz fondacije.
Nekropola Prljuge broji oko 35 stećaka, orijentisanih u pravcu sjeverozapad – jugoistok (arijanski). Stećci su slabo klesani i izrađeni od nekvalitetnog kamena, a većina ih je potonula u zemlju i prekrivena vegetacijom. Posebno je zanimljivo to što se nekropola nalazi na vrhu ilirskog tumula.
Na terenu su zabilježeni i negativni primjeri – u Borovskom je pronađen bunar napravljen od stećaka, kao i slučajevi u kojima su stećci ugrađeni u temelje kuća, što, prema fondaciji, govori o niskoj svijesti o značaju i vrijednosti kulturnog naslijeđa.
"Zahvaljujemo se Huseinu Kapi što nam je pokazao ovu nekropolu i njegovom bratu Hasanu na podršci u realizaciji ove aktivnosti", poručili su iz fondacije Čuvari baštine – Bassania.
(Vijesti.ba)