U poređenju s drugim manje pokretnim životinjama, šišmiši nisu toliko direktno ugroženi šumskim požarima, međutim, ipak osjećaju utjecaj, jer im se uništavaju staništa, a lanci ishrane se prekidaju, rekla je za BTA Elena Stoeva, stručnjakinja iz Federacije Zelenih Balkana.
Stoeva je razgovarala s BTA povodom Međunarodne noći šišmiša, koja se održava svake godine posljednjeg vikenda u augustu.
Šišmiši pate tokom toplotnih talasa, posebno oni koji žive u vanjskim zidovima ljudskih zgrada, gdje temperature mogu biti izuzetno visoke.
Da bi se riješio ovaj problem, mnoge zemlje grade posebna skloništa za šišmiše.
Stoeva je pozvala javnost da razmisli o životu šišmiša. Dok sve više ljudi shvata da šišmiši nisu leteći miševi, da su sisari, što je daleko od zastrašujućeg, svijest još uvijek nije dovoljno visoka.
Šišmiši u Evropi su isključivo insektojedi, što znači da se hrane komarcima i potencijalnim štetočinama u poljoprivredi ili šumarstvu.
Međunarodna noć šišmiša pokrenuta je 1997. godine. Danas u njoj učestvuje više od 30 zemalja koje su potpisale Sporazum o očuvanju populacija evropskih šišmiša.
Svake godine krajem augusta organizuju se prezentacije i izložbe koje promovišu živote šišmiša, njihove potrebe, kao i njihovu ulogu u održavanju i razvoju ekosistema planete.
U svijetu postoji skoro 1.100 vrsta šišmiša, a oko 25 posto njih je ugroženo izumiranjem. Oni su jedna od najrasprostranjenijih grupa sisara i žive na svim kontinentima osim Antarktika.
(Vijesti.ba / FENA)