Sastanak, održan 3. septembra, označava početak rada fonda koji ima za cilj očuvanje američkog interesa u Ukrajini te pomoć u obnovi njene ratom pogođene ekonomije, piše The Kyiv Independent.
Na sastanku su članovi odbora odobrili otvaranje bankovnih računa, imenovali administratora i investicijskog savjetnika, te članove četiri nadzorna odbora, objavila je premijerka Julija Sviridenko na svom Telegram kanalu.
Sjedinjene Države su imenovale svoja tri predstavnika u odboru: ministra finansija Scotta Bessenta, te Connora Colemana i Roberta Stebbinsa iz Međunarodne razvojne finansijske korporacije (DFC). Ukrajinu predstavljaju Oleksij Soboljev i njegov zamjenik Jegor Perelihin iz Ministarstva ekonomije, te državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Oleksandar Karasevič.
„Mislim da je sastanak protekao vrlo uspješno“, izjavio je Perelihin za Kyiv Independent. „Fond nije samo složen mehanizam za ekonomski rast i obnovu – to je instrument koji može poslužiti kao pokretač razvoja strateških sektora poput rudarstva i prerade kritičnih minerala.“
Sljedeći koraci uključuju potpisivanje smjernica za ulaganja i izradu liste početnih projekata. Perelihin je dodao da se odbor nada pokretanju najmanje dva kvalitetna projekta u narednih 18 mjeseci.
Američka delegacija trebalo bi da stigne u Ukrajinu sljedeće sedmice kako bi započela obilazak potencijalnih lokacija za ulaganja. Ukrajinska vlada već je najavila aukciju za rudnik litija "Dobra".
Soboljev je krajem augusta izjavio da fond „dobro napreduje“ i da se Ukrajina priprema za aukciju više rudarskih dozvola, s ciljem privlačenja američkih kompanija. Posebno je istakao projekat "Dobra", navodeći da bi rudarstvo moglo biti jedno od najzanimljivijih područja za američke ulagače.
Ležište litija u centralnoj Ukrajini procjenjuje se na između 80 i 105 miliona metričkih tona ovog traženog resursa. Za projekat se očekuje ponuda američke kompanije TechMet, koju podržava Washington, iako bi se mogla suočiti s pravnom bitkom sa australskom kompanijom European Lithium, koja tvrdi da već ima prava na koncesiju.
Sporazum između Kijeva i Washingtona potpisan je 30. aprila, dajući SAD-u poseban pristup investicionim projektima u ukrajinske prirodne resurse, infrastrukturu, pa čak i sektor odbrane.
Donald Trump je u februaru izjavio da Ukrajina treba vratiti američku vojnu pomoć – kroz sirovine, što je izazvalo brojne kritike. Nakon napetih pregovora, predsjednik Volodimir Zelenski osigurao je sporazum koji se u Ukrajini smatra povoljnim. Iako su ulagači u početku bili skeptični, DFC i ukrajinske agencije su razradile mehanizam rada fonda, kojim se SAD-u omogućava pravo prvokupa sirovina po tržišnim uslovima, uz političku zaštitu investicija.
(Vijesti.ba)