Znate li kada je opravdano zvati Hitnu pomoć? Evo par smjernica

Kako navode iz Zavoda, hitna medicinska pomoć pruža neodložnu intervenciju kada je zdravlje ili život pacijenta ozbiljno ugrožen. Ključna razlika između hitnih i nehitnih slučajeva omogućava efikasno funkcionisanje sistema i spašavanje života.

Neopravdani pozivi, poput onih zbog blage prehlade, povišene temperature ili rutinske kontrole krvnog pritiska, mogu ozbiljno ugroziti pacijente s urgentnim stanjima, uključujući srčane udare, teške traume ili respiratorne probleme. Preusmjeravanje resursa može dovesti do kašnjenja u zbrinjavanju pacijenata čije je stanje životno ugroženo.

Zavod je istakao da Hitnu pomoć treba pozvati isključivo u slučajevima:

• srčanog udara,

• teških povreda (npr. saobraćajne nesreće, padovi s visine),

• poteškoća s disanjem,

• iznenadnog gubitka svijesti ili neuroloških ispada (npr. moždani udar).

Za lakše zdravstvene probleme preporučuje se javljanje porodičnom ljekaru ili dežurnoj službi primarne zdravstvene zaštite.

Također, Zavod podsjeća da se u hitnoj službi ne primjenjuje princip redoslijeda dolaska, već trijaža – prioritet imaju pacijenti s najkritičnijim stanjem.

Odgovornim i racionalnim korištenjem Hitne medicinske pomoći građani doprinose očuvanju kapaciteta službe i spašavanju života onih kojima je pomoć najpotrebnija.

(Vijesti.ba)