Izložba fotografija Bosne - rijetki prikazi naše zemlje s početka prošlog stoljeća

Autor fotografija, Rudolf Bruner-Dvořák (1864–1921), ubraja se među pionire češkog fotožurnalizma. Njegove fotografije izložene na izložbi nastale su na prostoru Cazina i Bihaća i svjedoče o svakodnevnom životu, običajima i pejzažima tog doba, a danas predstavljaju dragocjeno povijesno i kulturno svjedočanstvo. Zbirka izložena u Ljubljani dolazi iz fundusa uglednog češkog publicista, povjesničara fotografije i fotografa Pavla Scheuflera.

Otvorenje izložbe organizirali su Islamska zajednica u Republici Sloveniji i Ambasada Bosne i Hercegovine u Ljubljani, u suradnji s Ambasadom Češke Republike.

Ambasador Češke Republike u Sloveniji Jiříj Kuděla je u obraćanju podsjetio kako su veze Češke sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom duboke i višeslojne. Tokom Austro-Ugarske monarhije u Bosni i Hercegovini djelovali su brojni češki stručnjaci, graditelji i umjetnici.

- Među njima se posebno ističe arhitekt Karel Pařík, koji je od 1888. do 1940. izgradio gotovo 200 javnih objekata, uključujući i rezidenciju reisu-l-uleme u Sarajevu, od kojih velik dio i danas svjedoči o njegovom impresivnom djelu. Važnu ostavštinu ostavio je i fotograf František Topič, koji je između 1885. i 1918. dokumentirao Bosnu te iza sebe ostavio najveću sačuvanu zbirku staklenih negativa na Balkanu – više od 7.000 snimaka pohranjenih u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Zahvaljujući suradnji Češke i Norveške, ova je zbirka digitalizirana i danas predstavlja neprocjenjivu kulturnu baštinu - istakao je češki ambasador i sam povezan s našom državom jer je dugi niz godina tu dužnost obavljao i u Bosni i Hercegovini.

Podsjeća on i da je u istom povijesnom kontekstu djelovao i Rudolf Bruner-Dvořák, portretni i reportažni fotograf, koji je Bosnu i Hercegovinu fotografirao s osobitom ljubavlju, tokom svojih putovanja i posjeta rodbini u Bihaću i Velikoj Kladuši. Njegove fotografije Bosne objavljivane su u češkim časopisima već 1905. godine, a danas predstavljaju rijedak prozor u život i krajolik na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji muftija Nevzet-ef. Porić istakao je da izložba posebno snažno odjekuje u Ljubljani zato što veliki dio bosanske zajednice potječe upravo iz Bosanske krajine – iz mjesta poput Ključa, Bihaća i Cazina.

- Zato su se kolegice koje su pripremale izbor fotografija trudile uključiti upravo motive tih gradova, prizore koje publika može lako prepoznati. Među fotografijama je, primjerice, i cazinski sajam, koji je tada održavan petkom – iako u izmijenjenom obliku, ta tradicija traje i danas. Na fotografijama se može pratiti razvoj gradova: kako se sajmišta pretvaraju u trgove, kako raste arhitektura, kako odjeća prelazi iz tradicije u modernost i kako se javni prostor polako demokratizira - kazao je muftija Porić.

Ambasador Bosne i Hercegovine u Sloveniji Dario Novalić izrazio je posebnu zahvalnost ambasadoru Češke Republike, muftiji Nevzetu Poriću i Eli Porić, čiji je doprinos bio presudan da se ovo sve jednostavno i uspješno dogodi.

- Ovo je divna prilika da promoviramo Bosnu i Hercegovinu kroz prizmu fotografije, jer upravo su 1905. i 1906. nastale slike koje danas svjedoče o našem bogatom kulturnom nasljeđu. Osim Krajne, tu je I bogata kolekcija fotografija Sarajeva, Banja Luke, Mostara i ovo je nešto što Bosna i Hercegovina, naši muzeji i arhivi definitivno moraju imati - istakao je Novalić.

Ljubljanska postavka bit će izložena do 31. oktobra.

(Vijesti.ba / FENA)