Kada se govori o unosu proteina, voće se rijetko nalazi na vrhu liste. Ipak, iako ne može zamijeniti klasične izvore poput mesa, jaja ili mahunarki, voće ima svoje prednosti – bogato je vlaknima, antioksidansima, vitaminima, a u nekim slučajevima sadrži iznenađujuće solidne količine biljnih proteina. Zbog toga određene vrste voća mogu biti odličan dodatak uravnoteženoj ishrani, posebno onima koji teže zdravijem načinu života.
Avokado i guava – voće s najviše proteina
Jedan od takvih primjera jeste avokado, koji mnogi ni ne smatraju voćem iako to jeste. Na 100 grama, avokado sadrži oko 2 grama proteina, što ga čini jednim od najbogatijih u ovoj kategoriji. Osim toga, bogat je zdravim mastima koje pozitivno utiču na srce, kao i vitaminima E i K, pa se često koristi u slanim jelima, salatama, tostovima i smoothiejima.
Još impresivnija je guava – egzotično voće koje sve češće stiže i na domaće tržište. Ona sadrži oko 2,6 grama proteina na 100 grama, a pritom je prava vitaminska “bomba”, posebno kad je riječ o vitaminu C, kojeg ima u količinama koje višestruko premašuju dnevne preporuke. Bilo da se jede svježa, sjeckana u salati ili kao sok, guava je voće koje vrijedi uvrstiti u jelovnik.
Suho voće kao izvor proteina
Poseban slučaj je suho voće. Kada se voda ukloni iz voća, hranljive materije postaju koncentrisanije, pa tako i proteini. Suhe kajsije, na primjer, sadrže oko 3,4 grama proteina na 100 grama, što ih čini jednim od najbogatijih izvora među voćem uopšte. Urme, suho grožđe i šljive takođe imaju pristojan udio proteina, ali i dosta šećera, pa ih treba konzumirati umjereno. Ipak, kao brza i prirodna užina, suho voće ima svoje mjesto – posebno ako se kombinuje s orasima ili jogurtom.
Iako nisu bogate proteinima, banane i jagode spadaju među najdostupnije i najpraktičnije vrste voća koje se lako uklapaju u svakodnevne obroke. Sa oko 1 gram proteina na 100 grama možda ne djeluju impresivno, ali njihova prednost je u svestranosti – odlične su u smoothiejima, doručku na bazi ovsenih pahuljica i jogurta, kao dodatak kašama ili u kombinaciji s maslacem od kikirikija i orašastim plodovima, čime se ukupni nutritivni profil obroka značajno poboljšava.
Iako voće neće biti glavni izvor proteina u ishrani, pažljivim odabirom može značajno doprinijeti ukupnom unosu, posebno ako se kombinuje s drugim biljnim ili mliječnim namirnicama. Osim proteina, donosi i niz drugih koristi – prirodne šećere, vlakna, antioksidanse i osvježavajući ukus koji malo koja hrana može nadmašiti.
(Vijesti.ba)