Njemačka više nije najpoželjnija EU država za migrante, otkriveno i iz koje zemlje ih najviše dolazi

Njemačka više nije zemlja u kojoj najviše ljudi traži azil u Evropskoj uniji, pokazuju novi podaci koje je u ponedjeljak objavila Agencija Europske unije za azil (EUAA).

Do kraja juna 2025., Francuska (78.000) i Španija (77.000) primile su više zahtjeva nego Njemačka (70.000), koja je posljednjih godina bila glavno odredište tražitelja azila, piše Euronews.

Do kraja juna 2025. zemlje EU-a, uz Norvešku i Švicarsku, primile su 399.000 zahtjeva za azil, što je 23 posto manje u usporedbi s prvom polovinom 2024.

Došlo je do značajnog pada zahtjeva koje su podnijeli sirijski državljani, s 25.000 manje nego u prvih šest mjeseci prethodne godine, zbog pada Assadovog režima u Siriji prošlog decembra.

Zahtjevi u Njemačkoj, Italiji i Španiji pali su u usporedbi s prvom polovinom 2024. za 43 posto, 25 posto i 13 posto, dok su u Francuskoj, koja je sada zemlja EU s najviše zahtjeva za azil, bili manje-više na istom nivou. Zajedno su ove četiri zemlje odredišta činile gotovo tri četvrtine svih zahtjeva podnesenih u cijelom EU-u.

Venecuelanci su u značajnom broju zatražili azil u 2025. godini: oko 49.000 zahtjeva, što je gotovo trećina više u odnosu na prethodnu godinu. Postali su najveća nacionalna grupa u prvoj polovini 2025., nakon desetljeća tokom kojeg su Sirijci dosljedno bili glavni državljani trećih zemalja koji su tražili zaštitu u EU, prema podacima EUAA.

Ovaj ogroman porast vjerovatno je povezan sa strožom imigracijskom politikom u SAD-u, još jednom tradicionalnom odredištu za venecuelansku dijasporu, rekao je za Euronews Martin Wagner, stručnjak za azil u Međunarodnom centru za razvoj migracijske politike (ICMPD).

'Moglo bi se reći da postoji uzročno-posljedična veza: kako su SAD općenito postale restriktivnije u pogledu migracija, ljudi su sve više tražili druga mjesta za preseljenje.'

Otkad je Donald Trump ponovo preuzeo dužnost američkog predsjednika, započeo je obračun s venecuelskim migrantima koji dolaze u SAD, a venecuelska administracija nedavno je objavila da ukida privremenu zaštitu za više od 250.000 venecuelskih građana. Nasuprot tome, Venecuelanci mogu sletjeti u Evropu bez vize i ostati maksimalno 90 dana u zemljama schengenskog prostora, samo sa svojim pasošima. Oni tada obično podnose zahtjev za vizu - ili za međunarodnu zaštitu - kada se već nađu na tlu EU, rekao je stručnjak.

'Venecuelanci već neko vrijeme dolaze u Evropu, ali većina zapravo ostaje unutar regije. To je tipično u slučajevima raseljavanja velikih razmjera: većina ljudi ostaje u blizini, iako se neki na kraju presele dalje. Razlozi za preseljenje variraju. Često je to zbog mreža prijatelja, porodice ili zajednica koje već poznaju u drugoj zemlji, što olakšava prelaz.'

Čak i ako je stopa priznavanja međunarodne zaštite za Venecuelance niža od 20 posto u EU, mnoge zemlje također mogu ponuditi nacionalne statuse Venecuelanima, rekao je Martin Wagner.

Španija nudi većinu ovog nacionalnog oblika zaštite i upravo tamo Venecuelanci uglavnom odlaze: 93 posto njihovih zahtjeva bilo je usmjereno u Španiju, također zbog zajedničkog jezika i postojeće dijaspore u zemlji.


(Vijesti.ba)