Sirijci više nisu najbrojniji azilanti u Njemačkoj

Do kraja juna 2025. godine, Francuska sa 78.000 i Španija sa 77.000 zahtjeva pretekle su Njemačku, koja je zabilježila 70.000 zahtjeva, a godinama je bila glavno odredištetražilaca azila.

Ukupno su zemlje EU-a, uz Norvešku i Švicarsku, u prvoj polovini godine primile 399.000 zahtjeva za azil, što predstavlja pad od 23 posto u poređenju s istim periodom 2024. Broj zahtjeva u Njemačkoj, Italiji i Španiji pao je za 43, 25 odnosno 13 posto u odnosu na prvu polovinu 2024., dok je u Francuskoj ostao stabilan. Francuska je tako postala zemlja s najviše zahtjeva za azil u EU. Te četiri zemlje zajedno čine gotovo tri četvrtine svih zahtjeva podnesenih na području cijele EU.

Manje Sirijaca, a više Venezuelanaca

Došlo je do značajnog pada broja zahtjeva koje su podnijeli sirijski državljani i sada ih je 25.000 manje nego u prvih šest mjeseci prethodne godine. Smatra se da je to posljedica pada Assadovog režima u Siriji prošlog decembra.

S druge strane, Venezuela je postala glavna zemlja porijekla tražilaca azila. Venezuelanci su u 2025. podnijeli oko 49.000 zahtjeva, što je porast od gotovo jedne trećine u odnosu na prethodnu godinu. Time su postali najveća nacionalna grupa u prvoj polovini 2025. godine, nakon decenije u kojoj su Sirijci, prema podacima EUAA-e, bili vodeći po broju tražilaca zaštite u EU.

Ovaj ogroman porast vjerovatno je povezan sa strožijom imigracionom politikom u SAD-u, tradicionalnom odredištu za venezuelansku dijasporu, rekao je za Euronews Martin Wagner, stručnjak za azil iz Međunarodnog centra za razvoj migracione politike (ICMPD):

"Kako su SAD postale restriktivnije prema migracijama općenito, ljudi su sve više tražili druga mjesta za preseljenje."

Stroža američka politika preusmjerila Venezuelance

Otkako je Donald Trump ponovo preuzeo dužnost američkog predsjednika, započeo je obračun s venezuelanskim migrantima, a njegova administracija je nedavno objavila ukidanje privremene zaštite za više od 250.000 venezuelanskih državljana.

Nasuprot tome, Venezuelanci mogu sletjeti u Evropu bez vize i ostati najviše 90 dana u zemljama šengenskog prostora samo s pasošima. Zahtjev za vizu ili međunarodnu zaštitu obično podnose kada se već nalaze na tlu EU-a, pojasnio je stručnjak.

"Venezuelanci dolaze u Evropu već neko vrijeme, ali većina zapravo ostaje unutar latinoameričke regije. To je tipično u slučajevima velikih raseljavanja: većina ljudi ostaje u blizini, iako se neki na kraju presele dalje. Razlozi za daljnje preseljenje variraju. Često je to zbog mreža prijatelja, porodice ili zajednica koje već poznaju u drugoj zemlji, što olakšava tranziciju."

Iako je stopa priznavanja međunarodne zaštite za Venezuelance u EU niža od 20 posto, mnoge zemlje mogu im ponuditi i nacionalne statuse zaštite, rekao je Wagner. Španija nudi većinu takvih oblika zaštite, zbog čega je i glavno odredišteVenezuelanaca. Čak 93 posto njihovih zahtjeva upućeno je Španiji, čemu doprinose zajednički jezik i već postojeća dijaspora u zemlji.

(Vijesti.ba)