Ali samo nekoliko sati nakon što je radikalni libertarijanac izgleda dao prioritet svojim političkim potrebama nad svojim križarskim ratom za smanjenje troškova, Milei je stavio veto na zakon koji je podržala opozicija, a kojim se traži povećanje sredstava za javne univerzitete u finansijskim problemima.
Veto, dio Mileijeve dugogodišnje strategije blokiranja mjera socijalne potrošnje opozicije i odbrane teško stečenog fiskalnog suficita, pokrenuo je pitanja o njegovoj posvećenosti saradnji između ministarstava.
- Vlada šalje pomiješane signale - napisala je urednica za politiku Maia Jastreblansky u novinama La Nación.
- S jedne strane, Milei pokazuje otvorenost za politički dijalog. S druge strane, on ostaje nepopustljiv u svom kursu i neće otvoriti novčanik niti popustiti - dodala je.
Ovi potezi dolaze u trenutku kada Mileijeva stranka La Libertad Avanza pokušava da osigura njegovu opadajuću podršku u Kongresu uoči nacionalnih međuizbora. Sastav Kongresa koji će biti izabran krajem oktobra pokazaće se ključnim za predsjednikov nastavak reformi argentinske ekonomije pogođene krizom.
- U ovoj novoj fazi, koju smatramo ključnom za provedbu strukturnih reformi na kojima smo radili, spremni smo ojačati veze s provincijama koje dijele duh promjene - napisao je Mileijev šef kabineta, Guillermo Francos, na društvenoj platformi X.
Ubrzo nakon što je došao na dužnost krajem 2023. godine, odmah nakon najgore ekonomske krize u zemlji u posljednje dvije decenije, Milei je raspustio ili ukinuo finansiranje preko desetak ministarstava kao dio svog napora da eliminira ogromne deficite Argentine smanjenjem darežljivosti države.
Snizio je ključno Ministarstvo unutrašnjih poslova - koje historijski upravlja često napetim odnosima između savezne vlade sa sjedištem u Buenos Airesu i 23 argentinske provincije - na nivo sekretarijata.
Francos je najavio da će novi ministar unutrašnjih poslova biti Lisandro Catalán, manje poznati tehnokrata koji je služio u prethodnim vladama lijevog i desnog centra.
Catalán je rekao da će voditi ono što je nazvao "federalnim okruglim stolom" s ciljem obnove narušenih veza vlade s guvernerima država koji imaju utjecaj na zakonodavce iz svojih provincija.
(Vijesti.ba / FENA)