Koliko puta BiH nije usvojila budžet na vrijeme? Praksa bez posljedica

Prethodni budžeti su se prethodnih godina usvajali krajem godine, a sada se suočavamo s gotovo identičnim scenarijem: 2025. godina se bliži kraju, a budžet za tu godinu još uvijek nije usvojen.

Štaviše, Prijedlog zakona o budžetu je vraćen na korekcije Predsjedništvu BiH, što dodatno odgađa njegovo parlamentarno razmatranje.

Ova praksa konstantnog kašnjenja usvajanja budžeta direktno utiče na rad državnih institucija. Jedan od primjera možemo pronaći u IDDEEA-i, koja je zadužena za izdavanje ličnih dokumenata, da se suočava s problemima u funkcionisanju, a tu su i državni službenici s najnižim primanjima koji i dalje čekaju obećano povećanje plata.

Iako zakonski okvir jasno propisuje obavezu donošenja budžeta do 31. decembra prethodne godine, politička praksa to redovno ignorira.

Zamjenik ministra finansija Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović o ovom problemu za Vijesti.ba kaže da nažalost, ovo nije prvi put da se institucije BiH nalaze u situaciji da se budžet usvaja tek pri samom kraju fiskalne godine.

"Zakonski okvir je precizan – prema članu 10. stav (4) Zakona o finansiranju institucija BiH, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine razmatra Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH koji podnosi Predsjedništvo BiH i u skladu s vlastitim poslovnikom usvaja Zakon o budžetu do 31. decembra tekuće godine", govori nam Hasanović.

Ističe da privremeno finansiranje nikada ne može u potpunosti zamijeniti donošenje budžeta.

"Najveće posljedice prolongiranja usvajanja budžeta snose službenici i namještenici sa najnižim primanjima, koji već dugo čekaju povećanje plata, dok pojedine institucije, poput IDDEEA-e, trpe ozbiljne probleme u izvršavanju svojih redovnih nadležnosti, što se direktno odražava i na građane", poručio je Hasanović i dodao:

"I pored svih teškoća, institucije nastavljaju funkcionisati i izvršavati svoje zakonske obaveze, ali je jasno da je usvajanje budžeta prioritet, koji se ne smije dalje odlagati".

O ovom problemu Transparency International BiH godinama upozorava da proces izrade i izvršenja budžeta u BiH pati od niske transparentnosti i nedostatka mehanizama kontrole.

TI BiH je, zajedno s fondacijom CPI (Center for Policy and Investigations), prethodnih godina upozoravao da građani u BiH često nemaju mogućnost da učestvuju u budžetskim procesima – odnosno, da nisu kreirani efikasni javni mehanizmi putem kojih bi javnost mogla da daje sugestije ili da nadgleda ostvarenje budžetskih politika.

Jedan od stalnih problema na koje su ukazivali je česta izmjena i rebalansi budžeta, kao i praksa da se planiranje javnih nabavki ili drugim stavki vrši "u hodu", bez jasne analize potreba za narednu godinu.

Sada su za Vijesti.ba istakli da, iako se ne smatraju specijalnim autoritetom za pitanje budžeta, oni svakako prate procedure.

"TI analizira ispunjenost zakonskih rokova, javno objavljivanje budžetskih dokumenata i izvještaja, te nadzor nad potrošnjom i javnim nabavkama", istakli su.

Naglašavaju da je njihov zadatak ukazivati na nepravilnosti, ali da ne mogu sami mijenjati zakone niti donositi budžet. Njihova uloga je praćenje, izvještavanje i zagovaranje transparentnosti.

Uprkos činjenici da je budžet za 2024. godinu usvojen, BiH se već sada nalazi u situaciji da ulazi u posljednji kvartal 2025. bez usvojenog finansijskog okvira za tu godinu.

Kašnjenje usvajanja budžeta nije izuzetak, već pravilo, koje godinama destabilizuje rad institucija. Opravdanja su uvijek slična, bilo to da su političke nesuglasice, tehničke korekcije, pregovori.

Međutim, posljedice osjećaju građani, a to su neefikasne usluge, kašnjenja u dokumentima, nesigurnost u javnom sektoru.

Bez jasne političke volje za poštivanje zakona, budžet postaje talac interesa, umjesto alat za stabilno upravljanje državom.

(Vijesti.ba)