Novo razmišljanje o generativnoj vještačkoj inteligenciji otkriva da ona uspijeva da djeluje izuzetno ljudski.
Vještačka inteligencija posljednjih godina izaziva divljenje i strah, jer njene rečenice zvuče sve prirodnije, a odgovori podsjećaju na one koje bi dao čovjek.
Ipak, naučnici podsjećaju da ono što danas zovemo generativna AI nije ništa drugo do napredni "kalkulator riječi".
Kako piše portal ScienceAlert, modeli poput ChatGPT-a funkcionišu tako što analiziraju ogromne količine tekstova i uče obrasce u jeziku.
Na osnovu tih obrazaca oni predviđaju koja riječ ili fraza treba da dođe sljedeća, kako bi cjelina zvučala ubjedljivo i prirodno.
U središtu tog procesa nalazi se pojam "kolokacija", što predstavlja kombinaciju rijči koje se u jeziku javljaju zajedno i koje naše uvo doživljava kao poznate. Na primjer, svi znamo izraz "so i biber", dok nam "biber i so" zvuči neuobičajeno, iako ima isto značenje. Upravo takva učestalost i statistička pravilnost čine da AI proizvodi rečenice koje zvuče "ljudski".
Ono što posebno fascinira javnost jeste sposobnost AI sistema da "prođe" Tjuringov test, odnosno da korisnik u razgovoru često ne može da prepozna da li priča sa čovjekom ili sa mašinom.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da se tu ne radi o stvarnom razumijevanju ili osjećanjima, jer vještačka inteligencija ne "misli", ne "osjeća" i ne "voli".
Ona jednostavno predviđa vjerovatnoće na osnovu podataka na kojima je obučena.
Iako je riječ o matematičkim modelima, način na koji AI komunicira podsjeća na ljudsku interakciju i lako navodi korisnike da joj pripisuju osobine poput svijesti ili empatije. To može biti korisno u obrazovanju, medicini, ili kreativnom pisanju, ali istovremeno nosi i rizike – jer ljudi lako mogu povjerovati da iza teksta stoji stvarna "ličnost".
Kako navode istraživači, važno je da društvo zadrži kritički odnos prema ovoj tehnologiji: dok AI može da unaprijedi brojne oblasti, treba imati na umu da iza njenih riječi stoji statistika, a ne ljudska svijest, prenosi b92.
(Vijesti.ba)