Plenković objasnio zbog čega Hrvatska neće priznati Palestinu

Do sada je 147 zemalja priznalo Palestinu, a nekoliko zemalja najavilo je da će to učiniti u rujnu na zasjedanju Opće skupštine UN-a krajem rujna, prenosi Hina.

U svjetlu izraelskog rata u Gazi palestinsku državu su, između ostalih, priznale Irska, Norveška, Španija i Slovenija.

"To govorim kako ne bismo imali iluzija da će priznanje naše ili bilo koje druge države dovesti do prestanka ratnih operacija. To je ono što svi zajedno moramo jasno razumjeti: neće", poručio je Plenković, koji je u Hrvatskom saboru predstavio izvještaj o održanim sastancima Europskog vijeća.

Prije toga je podsjetio na posjet palestinske ministrice vanjskih poslova Varsen Agabekjan, koja je prošlog mjeseca u Zagrebu predstavila stavove palestinskih vlasti i zalagala se za priznanje Palestine.

"Mi smo itekako spremni pomoći u smanjenju patnji civila, žena i djece, koji se nalaze u teškoj situaciji u Palestini, posebno u Pojasu Gaze. Također, Hrvatska je do sada osigurala četiri miliona eura humanitarne pomoći za Gazu", kazao je Plenković.

Osvrnuo se i na prošlotjedni posjet izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Saara Zagrebu, te ponovio da mu je prenesen stav Hrvatske koja se protivi bilo kakvim akcijama koje dovode do daljnjih civilnih žrtava, koja se zalaže za oslobađanje svih talaca i što skoriji ozbiljan nastavak mirovnog procesa koji bi doveo do dvodržavnog rješenja.

"Da bismo u potpunosti razumjeli poziciju obje strane, zato i jesmo razgovarali i s ministricom i s ministrom, a dodatno je ministar Gordan Grlić Radman boravio u posjetu Jordanu i Siriji. Dakle, u regiji kako bismo, nakon razgovora i dijaloga s nizom zemalja na Bliskom istoku, do kraja razumjeli situaciju i predvidjeli korake u narednim mjesecima", naveo je Plenković.

"Vidimo nekoliko narednih mjeseci koji su presudni da se dogovori sveobuhvatno mirovno rješenje, koje naravno svi priželjkujemo i na nivou EU-a, ali i globalno", dodao je.

Što se tiče Ukrajine, Plenković je naglasio kako se radi o sigurnosti cijele Evrope, "našoj slobodi, poštivanju međunarodnog prava, a i velikom utjecaju na sigurnosnu arhitekturu", ali je ponovno spomenuo i državu EU-a koja često nije podržavala stav svih ostalih u bilo kojem smislu, očito misleći na Mađarsku, iako je nije imenovao.

U kontekstu sigurnosti spomenuo je "dronove koji su letjeli iznad Poljske, gdje je i Poljska kao saveznik zatražila konzultacije na temelju članka 4. Vašingtonskog ugovora, odnosno sporazuma kojim je osnovan NATO".

Dodao je da podrška Ukrajini na nivou Evropske unije, ali i Hrvatske, raste.

"Pomažemo i mi. Podsjećam na 14 paketa vojne pomoći ukupne vrijednosti 317 miliona eura. Svake godine, otkako je počela ruska agresija, imali smo jednu međunarodnu konferenciju posvećenu Ukrajini", kazao je Plenković.

To se odnosilo na parlamentarni samit Krimske platforme, donatorsku konferenciju o međunarodnom humanitarnom razminiranju, sastanak lidera jugoistočne Evrope i Ukrajine, te konferenciju o prenošenju iskustava Hrvatske u rehabilitaciji i oporavku ratnih vojnih invalida.

"S obzirom na broj žrtava i broj ranjenika, koji je zaista ogroman, i tu Hrvatska ima itekako svježa iskustva i korisna znanja kako im pokušati pomoći. Ne samo prihvatanjem dijela tih ranjenika u Hrvatskoj u našim ustanovama, uključujući i novoizgrađene veteranske centre, nego također i u cijelom procesu rehabilitacije i rješavanju niza poteškoća s kojima se oni suočavaju", kazao je Plenković.

(Vijesti.ba / Fena)