Profesorica s Harvarda o stanju u BiH: Ljudi žele mir, političari održavaju tenzije

Kako kaže, u ove tri države radi o prilično različitim kontekstima, ali ono što im je svima zajedničko je to da su sva tri društva prije nekoliko decenija, u različitim razmjerama, prošla kroz neki oblik nasilnog konflikta.

Profesorica trenutno prikuplja podatke iz prve ruke na terenu, što će uskoro biti završeno, i pojašnjava da se fokusira na dva ključna aspekta koja pomažu u objašnjenju zašto tenzije opstaju i kako bi mogle da se prevaziđu.

- Prvi aspekt su obični ljudi. Ne mislim da ljudi imaju problem jedni s drugima. To je utisak koji dobijam iz svih mjesta, uprkos uvriježenom narativu da svi nakon nasilja nepovjerljivo gledaju jedni na druge i da se mrze. Mislim da to nije tačno - tvrdi ugledna politička naučnica.

Cammet, koja je i direktorica Centra Weatherhead za međunarodne odnose na Univerzitetu Harvard, smatra da većina stanovnika u BiH želi da bude u dobrim međusobnim odnosima.

- Možda neće masovno sklapati brakove jedni s drugima, ali mislim da ljudi žele da se slažu i da sami ti ljudi nisu izvor problema - kaže ona, naglašavajući da je problem u percepciji društvenih normi koje sve drže u toj "ravnoteži" tenzija.

Naglašava da je uloga političara još jedan aspekt, odnosno problem koji se često pojavljuje postkonfliktnim sredinama kao što je BiH.

- Političari često imaju lični interes da održavaju tenzije jer im to pomaže da učvrste svoju moć. To nije specifično samo za Bosnu i Hercegovinu. To viđam na svim stranama, uključujući i svoju zemlju, Sjedinjene Američke Države, jer sve više izgledamo kao mjesto kojem je potrebna pomoć u rješavanju konflikata - konstatovala je Cammett.

Napomenula je da se jedno od ključnih pitanja njenog istraživanja odnosi na to šta motivira političare da se ponašaju na određeni način te šta bi ih moglo motivirati da promijene takvo ponašanje.

- Neki od tih motiva su ekonomski. Sve ovo što se dešava nije stvar religije, etniciteta ili nacionalizma. Na kraju, radi se o kontroli resursa - jasna je sagovornica Fene.

Po njenom mišljenju, treba obratiti pažnju na to kakvi se ekonomski podsticaji mogu primijeniti ili već postoje, a koji bi podstakli na saradnju.

Osim ekonomskih, dodaje da su u fokusu njenog rada i osnovni izborni podsticaji.

- Znamo da se političari, kada moraju da osvoje glasove ljudi iz drugih zajednica, ponašaju pristojnije i ne vrijeđaju ih toliko. Stoga se postavlja pitanje kako osmisliti politike, domaće ili međunarodne, koje bi podstakle političare da se ponašaju konstruktivnije - kaže Cammett.

Također, dodala je, potrebno je naći izlaz iz situacije u kojoj se ljudi plaše da međusobno konstruktivno komuniciraju, jer samo tako mogu da nastave dalje sa svojim životima.

Budući da je spomenula političare kao glavni problem i uzrok tenzija, ovom prilikom profesorica međunarodnih odnosa sa Harvarda uputila je poruku bosanskohercegovačkim političarima.

- Možda je za pojedine političare racionalno da nastave sa svojim praksama jer imaju lične interese, bilo ekonomske ili neke druge. Međutim, društvo kao cjelina imalo bi produktivniji rast. Ostvarićete više prihoda kao cjelina, imaćete više resursa ako možete da promovirate inkluzivnije i pomirljivije okruženje - poručuje Cammett i dodaje da podjele nisu dobre za poslovanje, "a da ne govorimo o mentalnom zdravlju i općem blagostanju ljudi".

Melanie Cammett je i suosnivačica Globalne mreže naučnika za identitet i sukob, koja uključuje naučnike i praktičare širom svijeta koji rade na pitanjima u vezi sa mirom, sukobima i njihovim rješavanjem.

Njeno istraživanje obuhvata etničku politiku, konflikte, razvoj i autoritarizam na Bliskom istoku i u drugim kontekstima. Trenutno radi na knjizi o tome kako ljudi žive zajedno nakon nasilja, s fokusom na Bosnu i Hercegovinu, Liban i Sjevernu Irsku.

Cammett je autorica i koautorica više knjiga, između ostalih, Oxfordovog priručnika o politici u muslimanskim društvima, zatim knjizi "Saosjećajni komunalizam: Socijalna zaštita i sektaštvo u Libanu" koja je osvojila nagradu "Giovani Sartori" Američkog udruženja političkih nauka i počasno priznanje za nagradu "Gregory Luebbert" te knjizi "Politika neformalnog socijalnog staranja u globalnom Jugu", koja je dobila počasno priznanje za ARNOVA nagradu.

Objavila je brojne članke u recenziranim akademskim časopisima i stručnim publikacijama, sarađuje s organizacijama koje se bave razvojnim politikama i dobitnica je više stipendija.

Doktorirala je političke nauke na Kalifornijskom univerzitetu u Berkliju, magistrirala na Fakultetu Fletcher Univerziteta Tafs, a diplomirala na Univerzitetu Brown.

(Vijesti.ba / Fena)