Konaković boravio u UN-u: Pozvao na rješenje palestinskog pitanja

U Izjavi, koju je javnosti predstavio ministar vanjskih poslova Estonije Margus Tsahkna, između ostalog, se navodi da su 19. septembra 2025. godine tri naoružana ruska borbena aviona MiG-31 narušila estonski zračni prostor. Ostali su u NATO-ovom prostoru 12 minuta, prodirući duboko u estonski zračni prostor i pokrivajući gotovo 100 kilometara unutar estonske suverene teritorija. Ovo je opasna eskalacija - to je bilo četvrto kršenje estonskog zračnog prostora od strane Rusije ove godine.

Tri naoružana aviona istovremeno su ušla u estonski zračni prostor i bila su nekoliko trenutaka udaljena od Tallinna, glavnog grada članice NATO-a i EU. Danas smo ovdje jer se ovaj incident ne tiče samo Estonije, već i cijele međunarodne zajednice. Ovom nečuvenom kršenju teritorijalnog integriteta Estonije prethodilo je kršenje zračnog prostora Poljske i Rumunije ruskim dronovima. To je dio šireg obrasca ruskih provokacija protiv susjeda, dok stalna članica Vijeća sigurnosti nastavlja svoju invaziju na Ukrajinu u punom opsegu.

Naglašeno je da ruski nepromišljeni postupci predstavljaju ne samo kršenje međunarodnog prava već i destabilizirajuću eskalaciju koja cijelu regiju približava sukobu više nego ikad u posljednjih nekoliko godina. Stoga je Estonija odlučila zatražiti sazivanje hitnog sastanka Vijeća sigurnosti UN-a. Potpisnici su u Izjavi još jednom pozvali Rusku Federaciju da bez odgode prekine svoj agresijski rat protiv Ukrajine i da se pridržava obaveza utvrđenih Poveljom Ujedinjenih nacija te da prekine sve provokacije i prijetnje suverenitetu i teritorijalnom integritetu svojih susjeda.

Izjavu su podržale Albanija, Andora, Australija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Finska, Fidži, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Italija, Japan, Republika Koreja, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Republike Moldavija, Monako, Crna Gora, Holandija, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, San Marino, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Estonija, kao i Europska unija.

Ministar Konaković učestvovao je danas i na ministarskom sastanku posvećenom pitanjima sukcesije država nasljednica bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Na sastanku, na kojem su prisustvovali predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Slovenije konstatirano je da provedba Sporazuma o pitanjima sukcesije ide sporo, posebno kada je riječ o Aneksima A, C i D. Kada je u pitanju Aneks B istaknuto je da je potrebno da Srbija dostavi sve podatke o diplomatskoj i vojnoj imovini SFRJ u inostranstvu kako bi se proces doveo do kraja.

Zaključeno je da treba nastaviti sa redovnim sastancima kako bi se razmatrala ključna pitanja. Sljedeći sastanak planiran je u Sarajevu sa ciljem postizanja dogovora po pitanju povrata arhiva. Ministar Konaković je naglasio važnost saradnje ali ukazao i na zastoj u pregovorima. Istakao je da će Bosna i Hercegovina dati svoj doprinos rješavanju ovog problema, čije će rješavanje vjerovatno ići pravnim putem ukoliko izostane politički dogovor.

Tokom boravka u Njujorku ministar Elmedin Konaković je prisustvovao Međunarodnoj konferenciji na visokom nivou o mirnom rješenju palestinskog pitanja i provedbi rješenja o dvije države.

Također, ministar Konaković sudjelovao je i na segmentu Organizacije islamske saradnje (OIC) i Ujedinjenih nacija (UN) na visokom nivou o promociji kulture mira i tolerancije povodom obilježavanja 1500. godišnjice rođenja poslanika Muhameda.

U svom obraćanju, ministar Konaković je istakao veliku čast da, u ime Bosne i Hercegovine, učestvuje na ovom važnom događaju. Zahvalio je Organizaciji islamske saradnje i Ujedinjenim nacijama na organizaciji skupa, naglašavajući da upravo ovakvi forumi predstavljaju podsjetnik na vrijednosti dijaloga i multilateralizma koje ovaj događaj promiče. U tom kontekstu podsjetio je na univerzalni princip kojim podržavamo dijalog, međusobno poštovanje, razumijevanje i mirni suživot kao temelje pravednog i stabilnog svijeta.

Ministar je potom govorio i o bolnim ratnim iskustvima kroz koja je prošla Bosna i Hercegovina, uključujući agresiju, genocid i masovno raseljavanje, naglašavajući da upravo zbog tih iskustva naša zemlja nosi posebnu odgovornost da stoji na pravoj strani historije - podržavajući mir, toleranciju i dostojanstvo svakog ljudskog bića.

“Naša bolna prošlost nas uči da je jedini ispravan put onaj koji vodi ka pomirenju, dijalogu i poštovanju različitosti. To je put koji smo odabrali. Unutrašnje političke izazove, uključujući secesionističke tendencije, nastojimo riješiti strpljivo pravnim i političkim sredstvima, uvijek izbjegavajući nasilje i štiteći ljudski život”, istakao je ministar. Potom je upozorio na zabrinjavajući porast netolerancije, islamofobije i nasilja na globalnom nivou. Poručio je da moramo učiniti više za globalni mir i stabilnost u borbi protiv siromaštva, unapređenju razvoja i jačanju saradnje u oblastima kulture, nauke i obrazovanja crpeći inspiraciju iz života i primjera poslanika Muhameda. Bosna i Hercegovina, istakao je ministar, u potpunosti podržava napore Ujedinjenih nacija i OIC-a u promociji kulture mira, tolerancije i međusobnog poštovanja. Posebno je izdvojio značaj Rezolucije Generalne skupštine UN-a usvojene 23. maja 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, uz poruku da se takvi zločini nikada ne smiju ponoviti.

Na kraju obraćanja, ministar Konaković je naglasio važnost solidarnosti u rješavanju palestinskog pitanja i dodao da Bosna i Hercegovina podržava rješenje dviju država, jer se mir ne može graditi bez pravde, a načela suvereniteta, samoodređenja i ljudskih prava moraju se primjenjivati ​​na sve narode.

“Raznolikost je izvor snage, a ne podjele. Odaberimo dijalog, saradnju i međusobno poštovanje. Bosna i Hercegovina je spremna da sarađuje sa svim partnerima - regionalno i globalno - na ostvarenju ovih plemenitih ciljeva”, zaključio je ministar Konaković, saopćeno je iz MVP-a.

(Vijesti.ba / Fena)