BiH evropski rekorder u bolovanjima: Ko štiti zloupotrebe?

Ovaj entitet bilježi prosječno 25 dana bolovanja po zaposleniku godišnje, dok je samo u Kantonu Sarajevo prosjek 22 dana. U poređenju s tim, radnici u članicama EU provedu na bolovanju u prosjeku 6,5 dana godišnje ili gotovo četiri puta manje.

Portal Vijesti.ba ranije je objavio niz primjera koji ukazuju na raširenu praksu izdavanja bolovanja i retroaktivno, što je potvrđeno i revizijom koju je u konkretnim slučajevima sproveo Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (KS). Ipak, ni ovi očigledni slučajevi nisu bili dovoljan alarm za nadležne institucije, prije svih Ministarstvo zdravstva KS, koje se do danas nije ozbiljnije pozabavilo ovom pojavom.

Ko plaća ceh?

U prva 42 dana bolovanja, naknadu u pravilu isplaćuje poslodavac, u iznosu koji varira između 80 i 100% prosječne plate radnika u prethodnih šest mjeseci, u zavisnosti od kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Nakon isteka tog perioda, obavezu preuzima Zavod zdravstvenog osiguranja, dok poslodavac nastavlja isplatu, a sredstva potom refundira.

Primjera radi, na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja KS samo prošle godine isplaćeno je više od 10 miliona KM za refundaciju naknade plaća u periodima bolovanja, što ukazuje na ozbiljno opterećenje zdravstvenog i penzionog sistema.

Kontrola postoji, ali samo u teoriji ...

Zakon predviđa provjeru opravdanosti bolovanja. Poslodavci imaju pravo tražiti kontrolu od Ljekarske komisije kantonalnog zavoda. Ako se utvrdi da je bolovanje bilo neosnovano, radnik može izgubiti pravo na naknadu i biti disciplinski sankcionisan.

Kontrola se isključivo odnosi na pravilnu primjenu odredaba Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika (Sl. novine FBiH br.3/17). Prema članu 22. (Nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije) je propisano da "Nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, u pogledu izdavanja nalaza i ocjene o privremenoj spriječenosti za rad vrši direktor ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ovlašteno lice privatne prakse sa kojom zavod ima zaključen ugovor, kontrolori nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i stručna tijela koja odredi upravni odbor zdravstvene ustanove".

Prema članu 23. je propisano da “Nadzor nad osiguranikom za vrijeme privremene spriječenosti za rad odnosno za vrijeme korištenja prava na naknadu plaće vrši kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja od prvog dana privremene spriječenosti za rad i pravno odnosno fizičko lice za vrijeme za koje ono isplaćuje naknadu plaće na teret svojih sredstava”.

Tu je i uloga Drugostepene ljekarske komisije.

Ova komisija se bavi privremenom spriječenošću za rad osiguranika sa područja KS. Privremenu spriječenost za rad Drugostepena ljekarska komisija ZZO KS utvrđuje na osnovu nalaza izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije i medicinske dokumentacije (nalaza doktora specijaliste,otpusne liste, liste o povredi na radu, nalaza i mišljenja o profesionalnom oboljenju, nalaza i mišljenja nadležnog organa o kategorijama invalidnosti) kao i neposrednog pregleda osiguranika. Privremenu spriječenost za rad za prvih 42 dana spriječenosti za rad, utvrđuje izabrani doktor medicine. Privremenu spriječenost za rad preko 42 dana utvrđuje Prvostepena ljekarska komisija, imenovana od strane direktora zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite, odnosno zavoda medicine rada, sa kojom nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja ima zaključen ugovor o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Pravilnikom je definisan drugostepeni postupak. Na nalaz i ocjenu izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, kojim je odlučeno o pravu na privremenu spriječenost za rad, prigovor mogu uložiti osiguranik, pravno odnosno fizičko lice kod koga je osiguranik zaposlen i kontrolor nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Prigovor se ulaže Drugostepenoj ljekarskoj komisiji u roku od 48 sati od dostave ili saopštenja ocjene, nalaza i mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti osiguranika, odnosno 48 sati od dostave ili saznanja odnosno saopćenja ocjene u Zavodu za zdravstveno osiguranje ili kod poslodavca. Prigovor se podnosi preko izabranog doktora medicine i ne odlaže izvršenje. O prigovoru rješava Drugostepena ljekarska komisija koju na prijedlog direktora, imenuje upravni odbor kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Članovi Drugostepene ljekarske komisije se imenuju na period od četiri godine, sa mogućnošću ponovnog izbora. Nalaz i ocjena Drugostepene ljekarske komisije su konačni i protiv istih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom, u slučaju da istim nisu zadovoljni osiguranik, pravno ili fizičko lice kod kojih je osiguranik zaposlen.

Mišljenja se ne osporavaju

Međutim, kako su nezvanično potvrdili ljekari s kojima smo razgovarali, zloupotrebe su česte i s jedne i s druge strane. Kažu da rijetko koji član komisije osporava mišljenje kolege koji je izdao bolovanje, a i kada se to desi, proces prelazi na sudsku instancu.

Sve to pogoduje zloupotrebama koje direktno štete i poslodavcima i zdravstvenom sistemu, a stvarna sankcija gotovo da i ne postoji.

(Vijesti.ba)