Kina uznemirena: SAD isprobale "Typhon" u Japanu

Taj sistem ne bi trebalo da poslije vježbe ostane u Japanu, ali Kina se ipak osjeća ugroženo.

Raketna rampa je mobilna, može brzo da se prebaci na kamionske poluprikolice i da se opremi različitim krstarećim raketama dometa do 2.000 kilometara: nova lansirna platforma američke vojske tipa „Typhoon“, razvijena specijalno za upotrebu u indopacifičkom regionu. Američka kopnena vojska tu je do sada uočavala vojnu slabost – ograničenu vatrenu moć. Domet njenih raketa nije mogao da parira američkoj mornarici i vazduhoplovstvu. Zahvaljujući novom kopnenom sistemu, to je sada moguće.

„Typhon“ je po prvi put upotrebljen u Japanu, potvrdile su japanske oružane snage. Međutim, nijedna raketa iz sistema neće biti ispaljena. Od 11. septembra japanske i američke snage sprovode zajedničku vojnu vježbu oko japanskih ostrva Kjušu i Okinava. Japan se nada da će time povećati svoju odbrambenu moć. U dvonedjeljnoj vježbi pod imenom „Odlučni zmaj“ učestvuje 19.000 vojnika iz obje zemlje.

Ali čak i ovako u pasivnom stanju, sistem „Typhon“ izaziva veliko nezadovoljstvo u Pekingu. Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od SAD i Japana da taj raketni sistem „odmah povuku“.

Reakcija na masovno naoružavanje Kine

Sistem „Typhon“ je reakcija SAD i Japana na kontinuirano naoružavanje Kine, kaže za DW Aleksandra Sakaki, ekspertkinja za istočnu Aziju iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP). Procjene govore da je Kina nedavno značajno proširila arsenal kopnenih balističkih raketa srednjeg dometa – na oko 1.800 lansera i isto toliko krstarećih raketa.

Rakete srednjeg dometa, prema različitim definicijama, obično imaju domet od 800 do 5.500 kilometara. Poslije Hladnog rata, SAD i SSSR, a kasnije Rusija, potpisali su Sporazum o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF). On je obavezivao dvije zemlje da unište nuklearne rakete kratkog i srednjeg dometa stacionirane na kopnu.

„To je dovelo do rupe u sposobnostima, koja se sada novim sistemom "Typhon" bar djelimično može popuniti i time poboljšati čitava arhitektura odvraćanja“, kaže ekspertkinja Sakaki. Sporazum je 2019. raskinut s obje strane, nakon što su se SAD i Rusija međusobno optuživale za kršenje dogovora.

Trka u naoružanju u istočnoj Aziji

Američka vojska je još ranije najavila da će sistem „Typhon“ nakon vježbe biti povučen iz Japana. Ali Kina strahuje da do toga neće doći, kaže Johan Furman, šef kancelarije njemačke Fondacije Konrad Adenauer u Pekingu.

Ti strahovi nisu bez osnova. Ista lansirna rampa testirana je još u aprilu 2024. tokom vojne vježbe SAD i Filipina na ostrvu Luzon. Prema izvještajima lokalnih medija, ona nije povučena kako je prvobitno bilo najavljeno. U junu 2025. Filipini su čak izjavili da su otvoreni za stacioniranje drugog sistema „Typhoo“ američkog proizvođača Lokid Martin.

„Sada Kina strahuje da bi isto moglo da se ponovi i u Japanu“, kaže Furman. S američke vojne baze na ostrvu Okinava, raketa srednjeg dometa s rampom „Typhon“ mogla bi da dosegne najvećih kineskih obalskih gradova kao što su Šangaj, Hangdžou ili Guangdžou. Peking se osjeća ugroženo.

Sistem „Typhon“ je univerzalan i kompatibilan s različitim raketama, oduševljeno ističe Vejd German, komandant američke jedinice za „Typhon“ u Japanu. Njemačka savezna vlada u julu je podnijela zahtjev za kupovinu tog preciznog oružja s ciljem odvraćanja. SAD trenutno razmatraju da li će sistem isporučiti Njemačkoj. Cijena te raketne rampe još nije poznata.

Japanski mediji izvještavaju da je sistem „Typhon“ koji je sad u toj zemlji tokom vježbe, direktno dovezen iz SAD, a nije riječ o lansirnoj rampi koja je već stacionirana na Filipinima.

Japan želi da bude spreman za rat

Tokio želi da poveća svoje kapacitete za protivnapad i razvija nova oružja. Tako bi se domet i funkcionalnost japanske protivbrodske rakete tipa 12 trebalo da unaprijede, navodi Sakaki u studiji SWP. Do 2027. Japan planira da nabavi više američkih krstarećih raketa „Tomahavk“ dometa oko 1.600 kilometara. Cijena jedne rakete kreće se između pola i dva miliona dolara.

Time bi Japan po prvi put imao rakete koje mogu da pogode i kinesku teritoriju – na primjer u slučaju rata, ako Peking odluči da vojno napadne Tajvan, koji smatra otcjepljenom provincijom. „Raketni sistemi u Japanu tako mogu da snažnije odvrate Kinu od napada na Tajvan“, kaže Aleksandra Sakaki.

Prema riječima Johana Furmana, s japanske tačke gledišta Kina od dolaska Xi Jinpinga na vlast 2013. sve više sprovodi svoje geopolitičke interese ne samo ekonomskim pritiskom, već i vojnim sredstvima. Tako su u Južnokineskom moru izgrađena vještačka ostrva na kojima su raspoređeni vojnici. Sporna je tema kome teritorijalno pripadaju te vode. „Kina zapravo želi da potisne SAD iz onih regiona koje smatra svojom zonom uticaja. A to izaziva zabrinutost i u Japanu.“

Japan i SAD su od 1951. povezani zajedničkim bezbjednosnim sporazumom, koji predviđa obavezu američke pomoći u slučaju napada na Japan. Dodatnim sporazumom iz 2015. dvije zemlje obavezale su se da reaguju na bezbjednosne situacije koje „nisu geografski definisane“.

Nezaliječene ratne rane

Političko povjerenje između Kine i Japana, ni 80 godina nakon završetka rata, ne može da se uspostavi. Japan u Kini vidi sve veću prijetnju, dok Kina Japanu zamjera nedostatak spremnosti za suočavanje s prošlošću.

Peking i Tokio spore se u Istočnokineskom moru oko nenaseljenih ostrva Senkaku/Djaoju, koja su trenutno pod japanskom upravom. „Kina sa Japanom ne ulazi u dijalog“, kaže ekspertkinja Sakaki. „Ona želi da širi svoje viđenje i da podstiče nacionalizam u zemlji.“ I u Japanu je primjetan pomak udesno – desničarske populističke partije na parlamentarnim izborima tokom ljeta dobile su značajnu podršku.

Sjećanje na rat u Kini je tijesno povezano s ekspanzionističkim kursom Pekinga, kaže Johan Furman. Vojna parada povodom kraja rata održana početkom septembra bila je prije svega ogromna demonstracija moći. „Iz tog ugla, vojna demonstracija SAD kroz uključivanje sistema ’Typhon’ možda i nije slučajna.“


(Vijesti.ba)