Paket zakona koji je ministarstvo uputilo vladi obuhvata izmjene i dopune zakona o budžetu za 2025. godinu, saveznog budžeta za 2026, kao i planiranje budžeta za period 2027–2028. godine, uz prijedloge zakona o izmjenama i dopunama budžetskog i poreskog zakonodavstva.
Ministarstvo nije objavilo konkretne parametre planiranog budžeta za naredne tri godine, niti za predloženi rebalans ovogodišnjeg budžeta. Prema izvještajima, vlada će vjerovatno povećati ciljani budžetski deficit, koji trenutno iznosi 1,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Povlaštena stopa PDV-a od 10 posto i dalje će se primjenjivati na osnovne društveno važne proizvode poput hrane, lijekova, medicinskih sredstava i proizvoda za djecu, navodi ministarstvo.
Ukoliko ih parlament usvoji, izmjene i dopune poreskog zakonodavstva stupile bi na snagu 1. januara 2026. godine.
Rusija je uvela PDV 1992. godine, u početku po stopi od 28 posto. Već naredne godine smanjen je na 20 posto, a deset godina kasnije na 18 posto. Godine 2018. ponovno je povećan na 20 posto kako bi se pokrili troškovi mjera iz tadašnjeg ukaza predsjednika Vladimira Putina o nacionalnim razvojnim ciljevima do 2024. godine.
Još u junu ove godine ministar finansija Anton Siluanov izjavio je da izmjene poreskog sistema nisu u planu, uprkos budžetskim problemima tokom ove godine.
Krajem augusta, Siluanov je saopćio da je u pripremi prijedlog „popunjavanja budžeta neophodnim finansijskim sredstvima radi ispunjavanja svih socijalnih obaveza prema građanima i ostvarivanja nacionalnih razvojnih ciljeva“, ali tada nije pominjao moguće izmjene poreza.
Predsjednik Putin je, s druge strane, naglasio potrebu jačanja budžetskih prihoda efikasnijom proizvodnjom i većom produktivnošću.
„Moramo poraditi na prihodima. To treba biti tema razgovora – pri čemu, naravno, ne mislim na veće poresko opterećenje, već na efikasniju proizvodnju. Moramo povećati produktivnost rada, uvesti savremene tehnologije i bolje organizovati proizvodnju“, rekao je Putin 5. septembra na plenarnoj sjednici Istočnog ekonomskog foruma.
Na pitanje da li bi moguće povećanje PDV-a uticalo na inflaciju i nastojanja Centralne banke da obuzda rast cijena, guvernerka Centralne banke Elvira Nabiullina izjavila je 12. septembra da je za odluke o kamatnim stopama važniji uravnotežen federalni budžet nego povećanje poreza.
Dodala je da je dodatnu potrošnju bolje pokriti prihodima, nego većim budžetskim deficitom, jer bi veći deficit neminovno doveo do rasta ključnih kamatnih stopa.
Prije desetak dana Centralna banka ponovno je smanjila ključnu kamatnu stopu, za cijeli procentni poen, na 17 posto, navodeći slabljenje inflacije i usporavanje ekonomske aktivnosti.
Od početka ljeta Centralna banka je kamatne stope snizila ukupno za četiri procentna poena.
U 2024. godini prihod od PDV-a na robu prodanu u Rusiji porastao je za 21,6 posto, dosegnuvši 8,7 biliona rubalja. Prihod od PDV-a na uvezenu robu povećan je za 8,7 posto, na 663 milijarde rubalja, navodi agencija Interfax.
(Vijesti.ba / HINA)