Kako je Mađarska postala automobilsko čudo Evrope – i šta BiH može naučiti

Osim legendarnih Ikarus autobusa, zemlja gotovo da nije imala šta ponuditi. Danas, međutim, Mađarska s manje od deset miliona stanovnika igra ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti evropske autoindustrije – rame uz rame s njemačkim gigantima BMW-om, Mercedesom i Audijem, ali i sve snažnijim kineskim i japanskim investitorima.

Njemački proizvođači bježe od visokih troškova – Mađarska dočekuje

Dok se u Njemačkoj zatvaraju fabrike i otpuštaju radnici, a profiti se tope, investicije se sele na istok. BMW ulaže dvije milijarde eura u novo postrojenje u Debrecenu, veličine 90 fudbalskih terena, gdje bi uskoro trebalo da se sklapa 50.000 vozila godišnje. Mercedes u Kecskemétu podiže kapacitete na 300.000 automobila – gotovo jednako koliko u Rastattu, ali uz znatno niže troškove.

Audi u Győru posluje još od 1990-ih i uložio je više od 11 milijardi eura. Procjene govore da između 40.000 i 50.000 ljudi radi za njemačke proizvođače i njihove dobavljače u Mađarskoj.

Zašto baš Mađarska?

Kombinacija faktora učinila je ovu zemlju magnetom: niske plate, najniža porezna stopa na dobit u EU (9 posto), blizina evropskih tržišta i vlada koja tijesno sarađuje s industrijom. Kabinet Viktora Orbána vodi politiku pretvaranja zemlje iz „produžene ruke“ Zapada u inovacijski centar autoindustrije.

Dodatan adut je otvorenost prema azijskim igračima. Dok druge članice EU drže distancu, Budimpešta intenzivira saradnju s Kinom i Rusijom. U Debrecenu niču gigantske baterijske fabrike kineskih kompanija CATL i EVE, dok BYD na jugu zemlje gradi postrojenje za 200.000 automobila godišnje. Samsung je već godinama prisutan s proizvodnjom baterija.

Automobilska industrija kao motor ekonomije

U Mađarskoj danas 150.000 ljudi radi u autoindustriji, koja čini petinu ukupne industrijske proizvodnje – više nego u Njemačkoj. Gradovi poput Debrecena, nekada periferija bez industrije, pretvorili su se u nove ekonomske centre. Lokalni političari govore o „novoj eri“ nakon što je BMW 2018. odlučio da gradi fabriku baš tu.

Osim Njemačke i Kine, svoje mjesto našli su i drugi: Stellantis i Suzuki šire proizvodnju, a upravo je Suzuki još 1991. otvorio prvu stranu auto-fabriku u zemlji i godinama dominirao domaćim tržištem.

Ipak, ekspanzija ima i svoje sjenke. Strane kompanije u Mađarskoj sve češće upozoravaju na nesigurnost poslovanja, pa čak i na prijetnje eksproprijacijom kroz posebne poreze ili vanredne uredbe vlade Viktora Orbána. Njemačke firme, prema pisanju ovog lista, žale se na nepredvidive propise i instrumentalizaciju institucija.

Frankfurter Rundschau također upozorava da se ekološki i socijalni rizici sve više guraju u stranu: gigantske baterijske fabrike donose radna mjesta, ali istovremeno nose sa sobom probleme zagađenja, potrošnje vode i ignorisanja stavova lokalnog stanovništva. Za globalne igrače, međutim, politika je sporedna.

"Struje dolaze i prolaze, nama je bitno da imamo stabilnog partnera u EU“, poručuju iz BMW-a. U oktobru 2025. gidine BMW u Debrecenu počinje serijsku proizvodnju modela iX3 – prvog električnog vozila svoje „Nove klase“. Riječ je o najmodernijem pogonu koncerna, zamišljenom kao klimatski neutralna fabrika budućnosti.

Šta Bosna i Hercegovina može naučiti?

Primjer Mađarske pokazuje da i mala zemlja može postati evropski industrijski lider – ako vodi jasnu, dugoročnu strategiju. Ključ uspjeha leži u kombinaciji poreznih olakšica, izgradnje infrastrukture i brze administracije, otvorenosti prema različitim investitorima i sposobnosti da se regionalni gradovi pretvore u industrijske centre.

Za Bosnu i Hercegovinu, koja se suočava s odlaskom mladih i deindustrijalizacijom, Mađarska može biti i inspiracija i opomena: inspiracija jer dokazuje da se uz odlučne poteze može promijeniti ekonomska mapa, a opomena jer razvoj bez stabilne vladavine prava i zaštite okoliša može dugoročno skupo koštati.

Piše: Erdin Kadunić

(Vijesti.ba)