Samo nekoliko dana prije ključnih izbora, Moldavija se nalazi u sporu s Rusijom zbog stranog miješanja i upozorava da joj je potrebna veća podrška Zapada.
Moldavci u nedjelju izlaze na birališta na parlamentarnim izborima koji su opterećeni pokušajima miješanja za koje zapadni sigurnosni zvaničnici i firme za sajber obavještajne poslove tvrde da potiču iz Rusije.
Međutim, podrška Washingtona borbi protiv sajber napada, dezinformacija i drugih vrsta miješanja je opala, dijelom i kada je ranije ove godine raspuštena njihova razvojna agencija USAID.
- Izgubili smo finansiranje i ništa nije uslijedilo - rekao je za POLITICO Mihai Lupascu, direktor moldavske agencije za sajber sigurnost, dodajući da je Evropska unija pokušala da se umiješa.
Liliana Vițu, predsjedavajuća moldavskog Audiovizuelnog vijeća koje nadgleda tradicionalne medije, rekla je za POLITICO: „Borba koju Moldavija vodi je neravnomjerna, a pogoršala se kada su SAD povukle svoju podršku nezavisnim medijima i braniteljima ljudskih prava.“
- Velike platforme se koriste za širenje ruskih dezinformacija i narativa koji imaju za cilj destabilizaciju zemlje - dodala je.
Takav pritisak dolazi u kritičnom trenutku za Moldaviju, ključno bojno polje u sve žešćem hibridnom ratu između Rusije i zapadnih zemalja - obilježenom sajber napadima, online utjecajem i domaćim sabotažama i miješanjem.
Za razliku od predsjedničkih izbora 2024. godine, kada je Bidenova administracija obezbijedila mnogo resursa za suprotstavljanje ruskim sajber i dezinformacionim operacijama, ovaj ciklus vidi Sjedinjene Države uglavnom po strani.
Prošlogodišnji izbori bili su tijesni. Trebala su dva kruga glasanja prije nego što je proevropska predsjednica Maia Sandu osvojila drugi mandat. Također su bili predmet široko rasprostranjenih optužbi da je Moskva radila na utjecaju na glasanje protiv nje. Moldavija je kandidat za pridruživanje EU - ali Rusija je pokušala oslabiti podršku njenim evropskim težnjama digitalnim kampanjama i propagandom.
(Vijesti.ba / FENA)