25.09.2025 / 23:00 Svijet - Berlin

Njemačka mora brže provoditi potencijalno bolne reforme

Njemačka mora brže provoditi potencijalno bolne reforme
Foto: Freepik

Njemačka mora brže provoditi potencijalno bolne reforme, upozorili su stručnjaci u četvrtak, u najnovijem znaku zabrinutosti zbog napora kancelara Friedricha Merza da preokrene teško stanje u privredi.

Merz je obećao da će ojačati najveću evropsku ekonomiju kroz javnu potrošnju zasnovanu na zaduživanju, fokusirajući se na odbranu i infrastrukturu.

Međutim, Geraldine Dany-Knedlik iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja rekla je da bi takvi planovi sami po sebi pružili samo kratkoročni poticaj.

- Obnova njemačke privrede i dalje je nedostižna, a izgledi za rast nastavljaju da se pogoršavaju - rekla je Dany-Knedlik, predstavljajući ažurirane projekcije rasta koje je zajednički izradilo nekoliko instituta, javlja AFP.

Ona naglašava da strukturni problemi se samo prikrivaju, upozorivši da visoki troškovi, nedostatak kvalifikovane radne snage i smanjena konkurentnost ugrožavaju rast.

Pozivajući vladu da poveća broj zaposlenih, kao i da smanji birokratiju i troškove socijalne države za poslodavce, Dany-Knedlik je istakla da 'široko zasnovani' oporavak još uvijek nije na vidiku.

Ovo upozorenje dodatno pojačava pritisak na Merza, koji je prošle sedmice obećao 'jesen reformi' i rekao da je zemlji potreban 'novi konsenzus' o tome kako bi socijalna država trebala izgledati.

List Bild je također izvijestio u utorak da su poslovna udruženja iza zatvorenih vrata kritikovala Merza da se kreće presporo s reformama.

Govoreći zajedno s Dany-Knedlik, Stefan Kooths iz Instituta Kiel za svjetsku privredu rekao je da rani znakovi kada je riječ o smanjenju troškova socijalnog osiguranja za poslodavce nisu obećavajući.

Bez 'jasnih reformi koje potiču rast', efekti Merzovog povećanja javne potrošnje brzo bi izblijedjeli, dodao je.

Sedam instituta povećalo je svoju prognozu rasta za 2025. godinu za 0,1 posto, na 0,2 posto, u poređenju s prethodnim projekcijama iz aprila.

Svoju prognozu za 2026. godinu zadržali su nepromijenjenom na 1,3 posto, vođeni većom državnom potrošnjom.


(Vijesti.ba / FENA) 

Izdvajamo