Generalni revizor FBiH Kudić: Revizija oblikuje politike i jača povjerenje u institucije

Na IV Međunarodnom kongresu javnog sektora Nexus u Neumu, koji organizuje konsultantska kuća Revicon, Kudić je govorio o tome kako savremeni revizijski pristupi mogu postati alat koji direktno utiče na odgovornost vlasti.

"Građani očekuju rezultat, a ne samo poštivanje finansijsko-izvještajnih principa. Revizija danas i ubuduće mora da spaja provjeru zakonitosti i tačnosti sa procjenom učinka javnih politika, uključujući ekološke, društvene i upravljačke faktore te koristiti digitalne alate. Cilj je da javni resursi donesu osjetan rezultat poboljšanja za građane,” naglasio je Kudić.

To znači da izvještaji revizije više nisu zatvoreni tehnički dokumenti, već informacije dostupne građanima i medijima, koje mogu poslužiti za kvalitetnije budžetsko planiranje i bolje politike.

U Federaciji BiH već se bilježe pomaci. Ured za reviziju koristi naprednu analitiku i elemente umjetne inteligencije za otkrivanje nepravilnosti i rizika, dok tematske revizije sve češće obuhvataju zdravstvo, obrazovanje i zaštitu okoliša. Nalazi se povezuju i s ciljevima održivog razvoja, od rodne ravnopravnosti i inkluzivnog obrazovanja do zaštite voda i smanjenja zagađenja zraka.

Kontekst klimatskih promjena dodatno povećava značaj ovog pristupa, jer loše upravljanje resursima ima dugoročne ekonomske i zdravstvene posljedice.

Govoreći o strateškim izazovima, Kudić je naveo spor prelazak na međunarodne računovodstvene standarde (IPSAS) u Federaciji BiH, što podrazumijeva potpunu podršku zakonodavne i izvršne vlasti, educiranje kadrova i kvalitetne podatke, bez čega je teško napraviti iskorak. 

Novi standardi EU već traže od privatnih kompanija izvještavanje o društvenom i ekološkom uticaju poslovanja. Očekuje se da će isti zahtjevi uskoro obuhvatiti i javne institucije, što za BiH znači modernizaciju finansijskog izvještavanja i uspostavu sistema za pouzdane izvještaje o održivosti.

No, praksa pokazuje i slabosti budući da veliki broj preporuka revizora i dalje ostaje neproveden, te se iste ne shvataju kao preporuka za iskorak, nego se koriste samo u negativnoj konotaciji. 

Drugačiji pristupi, uticali su i na modeliranje revizije. Primjer je pandemija koja je dodatno otvorila pitanja odgovornosti, od javnih nabavki do upravljanja javnim preduzećima.

Kudić rješenje vidi u jasnim rokovima i odgovornosti za svaku preporuku, većim ulaganjima u digitalnu reviziju i obuku kadrova te izvještajima koji će biti razumljivi građanima.

"Kada spojimo standarde, podatke i tehnologiju s odgovornom provedbom preporuka, revizija može postati dio svakodnevnog života građana, način da se bolje upravlja javnim novcem i jača povjerenje u institucije,“ zaključio je Kudić.


(Vijesti.ba)