Evropska centralna banka: Čuvajte gotovinu!

Analitičari ECB Francesca Faella i Alejandro Zamora-Perez u studiji pod naslovom „Ostanite mirni i čuvajte gotovinu” analizirali su četiri krize koje su posljednjih godina pogodile Evropu i uticale na potražnju za gotovinom.

Radi se o pandemiji koronavirusa, ruskoj invaziji na Ukrajinu koja je započela u februaru 2022, velikom kvaru električne mreže na Iberijskom poluostrvu u aprilu ove godine, te grčkoj dužničkoj krizi prije deceniju.

Kako ističu, korisnost gotovine „značajno raste kada je stabilnost ugrožena – bez obzira na specifičnu prirodu ili geografski obim samog šoka, kao i na nivo digitalizacije”.

Različite reakcije u različitim krizama

Tokom pandemije došlo je do trajnog preventivnog gomilanja gotovine zbog produžene neizvjesnosti u javnom zdravstvu.

Ruski napad na Ukrajinu izazvao je nagli rast potražnje u državama blizu ratne zone. Zabilježeno je povećanje broja podizanja gotovine u Estoniji, Latviji, Litvaniji, Slovačkoj i Finskoj, a procjenjuje se da je nakon početka rata iz banaka podignuto dodatnih 211 miliona eura – najviše u prva tri sedmice, prenosi Forbes.

„Tako dugotrajan rast potražnje za fizičkim novčanicama posebno je iznenađujući s obzirom na to da su baltičke i sjevernoevropske zemlje inače vrlo digitalizovane i snažno oslonjene na bezgotovinske sisteme plaćanja”, pišu autori, dodajući da je povećan broj podizanja zabilježen i u Njemačkoj i Austriji.

Nestanak struje na Iberijskom poluostrvu pokazao je da je gotovina nezamjenjiv način plaćanja kada digitalna infrastruktura zakaže. Istovremeno je i važan instrument za smirivanje javnosti: broj podizanja povećao se čak i u područjima koja nijesu bila pogođena, iako su tamo digitalni sistemi normalno funkcionisali.

Grčka dužnička kriza izazvala je ponavljajuće talase pojačane potražnje tokom dugotrajnih finansijskih potresa i političkih napetosti.

„U trenucima akutnog stresa javnost se često okreće fizičkom novcu kao pouzdanom sredstvu za očuvanje vrijednosti i otpornom sredstvu plaćanja, što naglašava njegovu ključnu ulogu”, pišu autori studije.

Pouzdana, opipljiva, privatna

Analiza pokazuje da gotovina nudi stabilnu nominalnu vrijednost, trenutni pristup i privatnost. Njenu privlačnost pojačava njena opipljiva priroda, koja pruža osjećaj sigurnosti i kontrole, kao i funkcionalnost bez internet veze – ključnu u slučaju prekida digitalnih sistema.

Na taj način stvara „raspršenu mrežu likvidnosti za zajednicu eurozone kada centralizovani sistemi zakažu – funkciju koju u sistemima zasnovanim isključivo na digitalnim plaćanjima nije moguće replicirati”, navodi se u studiji.

Kad država savjetuje: Čuvajte gotovinu

Autori dodaju da navedeni nalazi podržavaju sve veće razumijevanje vlasti da je gotovina ključni dio nacionalne pripravnosti na krizne situacije.

„Centralne banke, ministarstva finansija i agencije za civilnu zaštitu u više država sada preporučuju da domaćinstva drže višednevnu zalihu gotovine za nužne kupovine. Na primjer, vlasti u Nizozemskoj, Austriji i Finskoj savjetuju čuvanje iznosa od otprilike 70 do 100 eura po članu domaćinstva ili iznosa dovoljnog za pokrivanje osnovnih potreba tokom približno 72 sata”, navode.

Studija, prema autorima, potvrđuje da je i dalje presudno da centralne banke i privatni sektor obezbijede efikasno i veliko snabdijevanje gotovinom, uključujući odgovarajuće zalihe i fleksibilne planove za neprekidno poslovanje.

Dodaju da infrastruktura i strateške rezerve moraju biti spremne na nepredvidive skokove potražnje. „Tako se osigurava da gotovina, kao jedina obaveza centralne banke koja je direktno dostupna svima, može ispunjavati svoju ulogu – ne samo u svakodnevnim transakcijama, već i kao temeljni stub ekonomske stabilnosti i povjerenja javnosti, naročito kada je to najpotrebnije. Ti su imperativi priznati u strategiji eurosistema za gotovinu, čiji je cilj da garantuje stalnu raspoloživost, dostupnost i prihvaćenost gotovine u eurozoni.”

(Vijesti.ba)