Moldavija bira: EU ili Rusija

Ako su tačne tvrdnje u brojnim videozapisima na TikToku, u Republici Moldaviji trenutno vlada strahovit režim. „Diktatura“ proevropske predsjednice Maie Sandu i vladajuće liberalno-konzervativne Stranke akcije i solidarnosti (PAS). „Marionetski režim“ koji se prodao EU-u, NATO-u i američkom milijarderu Georgeu Sorosu — s ciljem uništavanja moldavske poljoprivrede, „uvođenja LGBTQ ideologije“ i vođenja zemlje u rat protiv Ruske Federacije.

Odanost Kremlju

Među onima koji gotovo svakodnevno objavljuju takve sadržaje na TikToku je i bivši moldavski predsjednik Igor Dodon, odani simpatizer ruskog lidera Vladimira Putina. Dodon je vođa Moldavske partije socijalista (PSRM) i čelnik izbornog saveza Blok patriota. Logo saveza prikazuje bijelo-crvenu zvijezdu u kojoj je srce, a u njemu je „ugrađen“ i sovjetski simbol srpa i čekića.

Dodon sebe opisuje kao desničara, posvećenog „tradicionalnim vrijednostima“ i često završava svoje videozapise pravoslavnim pozdravom „Pomozi Bog!“

Ova mješavina mržnje prema Evropi i Zapadu, sovjetske nostalgije, odanosti Kremlju, pravoslavne pobožnosti i desničarskog populizma nailazi na odobravanje značajnog dijela moldavskog društva — vjerovatno i zbog nesigurne socioekonomske situacije mnogih ljudi u zemlji, posebno penzionera.

Taj trend bio je vidljiv već prije godinu dana. Tada je predsjednica Maia Sandu tijesno pobijedila na izborima za drugi mandat. Istovremeni referendum o EU-u rezultirao je tijesnom većinom od samo nekoliko hiljada glasova u korist evropske perspektive Republike Moldavije.

Gotovo polovina neodlučnih

No, sada bi se politička situacija mogla okrenuti. Redovni parlamentarni izbori održat će se u nedjelju (28. septembra 2025.) — prvi otkako je Republika Moldavija, zajedno s Ukrajinom, 2022. dobila status kandidata za EU. Mjesecima se izbori nazivaju „sudbonosnim“ — zemlja će ili krenuti prema EU ili nazad prema Rusiji.

Ankete se smatraju vrlo nepouzdanim. Gotovo polovina birača izgleda da je još uvijek neodlučna i ne zna za koga će glasati. Ipak, liberalno-konzervativna proevropska stranka PAS, koja se bori protiv korupcije i za građanska prava, mogla bi izgubiti apsolutnu većinu osvojenu 2021. — iako će vjerovatno ostati najjača stranka.

Dvoje drugih izbornih koalicija koje bi, prema anketama, mogle ući u novi parlament su očito proruske. Uz „Blok patriota“, tu je i „Alternativni izborni blok“ gradonačelnika Kišinjeva Iona Cebana.

Cinična prijetnja ruskog ambasadora

„Naša stranka“ (PN) biznismena Renata Usatog, koji je ranije sticao bogatstvo u Rusiji — političkog avanturista i populiste kojeg je teško programski definirati — također ima šanse ući u novi saziv parlamenta. On bi mogao postati odlučujući faktor nakon izbora i odrediti hoće li zemlja zadržati proevropsku vladu ili dobiti prorusku.

S obzirom na tu konstelaciju, predsjednica Maia Sandu proglasila je izbore najvažnijima od nezavisnosti 1991. i upozorila na mogući „poraz demokratije“. „Tada će nas Rusija destabilizirati i istrgnuti iz Evrope“, izjavila je Sandu.

Proruski spektar to otvoreno ne negira. Dodon i njegov Patriotski blok zalažu se za prekid proevropskog kursa i povratak ruskim strukturama ZND-a (Zajednice nezavisnih država) i Euroazijskoj uniji. Prije nekoliko dana ruski ambasador u Kišinjevu, Oleg Oserov, uputio je ciničnu prijetnju: Rusija se zalaže za očuvanje teritorijalnog integriteta i neutralnosti Republike Moldavije, rekao je. „Primjer Ukrajine pokazuje šta bi se desilo ako bi napustila svoj neutralni status“, dodao je.

Poniženja za Rusiju

Ekonomski posmatrano, Kremlju ne treba mala, pretežno agrarna Republika Moldavija s oko 2,4 miliona stanovnika. Ipak, ruski imperijalni mentalitet doveo je do toga da je upravo tamo izbio prvi postsovjetski rat, u proljeće 1992. Oko 1.500 ruskih vojnika i ogroman arsenal oružja i danas su stacionirani u Pridnjestrovlju, koje je tada bilo poprište velikih sukoba, a danas je i dalje separatistička oblast.

Od 2022. strateška vrijednost Moldavije porasla je jer bi osvajanjem te male zemlje, koja se vojno praktično ne može braniti, Moskva mogla voditi rat na dva fronta protiv Ukrajine. Poniženja koja je tamo pretrpjela Rusija ne treba potcijeniti — na primjer, kada je neustrašiva i skromna Maia Sandu uspjela osloboditi svoju zemlju ruskog utjecaja i povesti je prema Evropi.

U tom kontekstu nije iznenađujuće da Rusija koristi sve dostupne alate da „preokrene“ izbore u svoju korist. Jedan od tih alata je i kupovina glasova isplatom novca preko jedne aplikacije. Navodno se 300.000 birača već prijavilo za to prošle godine. Vlada je tada govorila o „neviđenom hibridnom napadu“ na Republiku Moldaviju.

Kupovina glasova

Kupovinu glasova koordinira mreža koju predvodi moldavsko-izraelski poduzetnik Ilan Sor, čiji su nalogodavci, kako se tvrdi, povezani s ruskim obavještajnim službama i konačno s Kremljom.

Sor je navodni glavni organizator tzv. „milijardske krađe“ iz 2012–2014. i zbog toga je u Moldaviji pravosnažno osuđen. Pobjegao je 2019. (prvo u Izrael, potom u Rusiju). Nekoliko stranaka koje je osnovao specijalno za predstojeće izbore zabranjeno je.

Mjesecima moldavska policija upozorava građane na posljedice kupovine glasova. To očigledno nije bilo dovoljno učinkovito. Trenutno se gotovo svakodnevno širom zemlje provode racije protiv raznih izbornih prevaranata, a hapse se i koordinatori kupovine glasova na terenu.

Poplava lažnih vijesti

Drugi metod je zatrpavanje društvenih mreža, posebno TikToka, hiljadama videozapisa koji šire lažne vijesti. To je efikasno jer većina moldavskih građana primarno dobija informacije putem društvenih mreža. Uz tipične proruske narative, mnogi videozapisi tvrde i da je „režim“ Maie Sandu oličenje korupcije i da vladajući PAS tjera stotine hiljada ljudi u siromaštvo.

No, upravo su Sandu i PAS, koje je ona pomogla osnovati, pokrenuli odlučnu borbu protiv korupcije prvi put od sticanja nezavisnosti Moldavije. Ruski rat protiv Ukrajine gurnuo je Moldaviju u tešku ekonomsku krizu, prvenstveno zbog naglog rasta cijena energije i obustave isporuke ruskog plina od početka 2025. godine.

Bivši predsjednik Igor Dodon, koji je i sam osumnjičen u nekoliko slučajeva korupcije, nije impresioniran tim činjenicama. Njegov glavni predizborni slogan protiv PAS-a glasi: „Žuta kuga mora nestati!“

(Vijesti.ba)