Prije 28 godina zatvoren logor Dretelj: Strahote kroz koje su prošli hiljade ne blijede

Logor "Dretelj" kod Čapljine je nastao iz vojnog kompleksa JNA i prethodno je služio kao kasarna i skladište za gorivo i municiju, da bi s proljeća 1992. godine, bio prenamjenjen kao logor za osobe srpske nacionalnosti, a kasnije, nakon napda HVO-a i HV na Armiju Bosne i Hercegovine i za Bošnjake, od kojih su mnogi čak bili pripadnici tih odbrambenih snaga HVO-a.

Kroz strahote tog logora prošlo je oko 3.500 logoraša bošnjačke i srpske nacionalnosti, te su, skoro bez izuzetka, bili izloženi psiho-fizičkom maltretiranju, premlaćivanju, seksualnom zlostavljanju, silovanju i ubistvima.

Međunarodnim posmatračima i humanitarnim organizacija uskraćivan je pristup logoru sve do augusta 1993. godine, a kasnije su logoraši skrivani i prebacivani u druge logore i zatvore kako ih ne bi evidentirali predstavnici Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.

Činjenice o dešavanjima u "Dretelju" su nedvojbeno utvrđene u Haagu, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u presudi u predmetu 'Prlić i drugi'.

Primjer porodice Kahrimanović govori upravo i o umješanosti Hrvatske. Njegova supruga Ismeta je 2022. godine napokon dočekala epilog dugogodišnje potrage za posmrtnim ostacima svog supruga Kasima Kahrimanovića.

Radi se o čovjeku kojega su, kako govori Ismeta Kahrimanović, odveli djelatnici tajne policije, odnosno Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP; koji je kasnije preimenovan u Protuobavještajnu agencija POA-u, a zatim s Obavještajnom agencijom OA-om formirao sadašnju SOA-u).

On je odveden sredinom juna 1993. godine iz ratnog Dubrovnika. Poslije toga, ona je kasnije saznala, završio je u Neumu te zatim u logoru Dretelj, gdje je umro od posljedica batinanja.

Nagrađivani novinar Guardiana Ed Vulliamy, koji je na Haškom sudu svjedočio u čak desetak suđenja, pisao je nakon samoubistva Slobodana Praljka o svom ulasku u Dretelj, u koji ga je s još dvoje novinara pustio sam Praljak.

"U jednom skladištu vidjeli smo stotine uplašenih ljudi koji su sjedili i čučali. Neki su iza zatvorenih vrata bili 72 sata, a stražari su ih ostavili da se guše u vrućini i smradu. Pili su vlastiti urin", pisao je Vulliamy.

Logor Dretelj uspostavila je tzv. Hrvatska Republika Herceg-Bosna pokraj Čapljine u aprilu 1993. godine.

Prema podacima Udruženja logoraša Mostar, kroz logore HR Herceg-Bosne - Heliodrom, Dretelj, Gabelu, Široki Brijeg i druge - prošlo je preko 20.000 nedužnih muškaraca, žena i djece. Veliki broj ih je ubijen ili ranjen.

(Vijesti.ba)